PREL Logo
PDF version (373k)

Picture

written by Veronica Barber
illustrated by Joy Goodenow

Picture

Dear Diary,

'Ua fai nei si tele o tausaga talu ona 'ou sau 'ese ma Sämoa mo Hawai'i. Na faia e lo'u faiä'oga o matä'upu Igilisi se fa'atonuga 'iä 'imätou tamaiti ä'oga e fa'amaumauina ni a mätou journal. Sä lelei tele lo'u togi na maua i le lelei o la'u journal, 'ua tonu ai 'iä te a'u e 'ämataina sa'u diary. 'Ae tele ni mea na o'o 'iä te a'u i lo'u fa'atoa sau mai Sämoa, 'ou te muamua ona fia fa'amatalaina. O nei mea o ni mea na 'ou lagona ma tu'u fa'alilolilo 'iä te a'u lava, 'a'o lea o le'ä 'ou fa'amatalaina atu 'iä te 'oe.

Olo'u tausaga muamua i le ä'oga, sä 'ou iai lea 'i Punawai Elementary School, po'o le a'oga 'amata mai le vasega muamua se'i tau 'i le vasega ono. Sa na 'o le lua poloka le mamao o le falea'oga lea ma lo matou fale. Sa masani ona 'ou savali 'i le a'oga ma 'ou toe savali 'i lo matou fale i le tu'ua o lo a'oga.

I le lua tausaga na soso'o ai, sä 'ou alu atu ma pu'e le pasi 'ou te alu ai 'i Waipahu Intermediate School, i le vasega fitu ma le valu lea. I le toe 'ämata o ä'oga 'iä Setema 1979. O le'ä toe pu'e fo'i la'u pasi 'ou te alu ai 'i le ä'oga mauäluga po'o le high school. 'Ua fa'apea lava ona tü mamao o faleä'oga i le 'äga'i i luma o o'u tausaga mai lo mätou fale.

"Ou te manatuaina pea le aso muamua na ma ö atu ai ma lo'u Aunty e fai o'u pepa ulufale i le ä'oga 'i Punawai. Sä 'iä te a'u le fefe. Sä fa'apea lava ona 'ou fefe ina 'ua sui o la'u ä'oga mai Punawai 'i Waipahu, 'ae sili ai lava ona 'ou lagona o le fefe i le taimi muamua. Sä 'ou lë mäsani 'i se tagata e to'atasi i le fou 'uma o 'ilätou fa'apea ma le faleä'oga.

Picture

Sä uiga 'ese mea 'uma i la'u va'ai. Sä lë fa'amamafaina ona fai o se togina a tamaiti ä'oga pei ona 'ou mäsani ai 'i Sämoa. Sä fa'atasi tama ma teine i le ä'oga fou. Sä na 'o teine la mätou ä'oga i Sämoa. Sä na 'o ofuvae ma ofutino pei o ni mitiafu na 'o'ofu ai le to'atele o teineiti i le ä'oga fou. Sä 'iä te a'u le ofo i lea tülaga 'auä sä fa'asäina teine i la mätou ä'oga tuai ona ofu ni ofuvae. I lo'u fa'atoä ulufale i Punawai, sä ofu lo'u ofu Aso Sä mänaia lava, ma sä tilotilo mai 'uma tagata 'iä te a'u. Sä 'iä te a'u le fa'agëgë (uncomfortable) i le fepulafi mai o tagata 'iä te a'u. Sä 'ou va' aia fo'i le sioa mai 'iä te a'u o ni tagata mätutua. Ina 'ua sogi mai Aunty 'iä te a'u ma fa'apea mai, "'E te lua ö ma le teine failautusi e 'ave 'oe 'i lou potu ä'oga, teine lelei ma ia manuia le aso." Sä 'ou melotagi i lo'u toe fia fo'i i lo mätou 'äiga fa'atasi ma ia. Sä 'ou lagona lo'u lë fia nofo to'atasi i le ä'oga ma tagata 'ese, ma sä 'iä te a'u le loto fa'anoanoa ma le fefe.

I le potu ä'oga, sä' pei a'u o le mäta 'aga i le tilotilo mai 'uma o isi tamaiti 'iä te a'u. Sä 'ou lë fiafia i lea tülaga. Sä 'ou nofo i lo'u nofoa ma 'ou pupula i lalo i o'u vae ina ia 'aua ai ona 'ou iloaina atu o 'ilätou o tilotilo mai 'iä te a'u. Na 'ou talitonu o le fou o a'u i le vasega. 'Ae i le aso na soso'o ai, na fesili mai se tasi o tama ä'oga 'iä te a'u, "Se tala mo'i e na 'o le sefulutasi ou tausaga?" Sä 'ou lë iloa le uiga o lana tala. Ona toe fa'apea mai fo'i lea o le tama lava lea, "'E te föliga mai e sefululima ou tausaga i la'u va'ai." Sä o'otia lo'u loto i le tigä ma 'ou tautagi ai i tala a le tama lea, 'ae tä mai loa le logo ma lavea'ina ai lo'u matagä pe ana 'ou tagi. Sä 'ou tamo'e 'i le faleuila ma 'ou tü i luma tonu lava o le fä'ata. 'Ae peita'i, sä 'ou fefe fo'i i tilotilo i o'u lava föliga i le fä'ata. Sä 'iä te a'u le loto popole pe sa'o a le tama e mätua 'ese o'u föliga i lo o'u tausaga.

Picture

Picture

'Ae te'i loa 'ua fa'apea mai le leo, "O le'ä lou 'umï Moana?"

Sä 'ou te'i ma 'ou pupula to'a i le tama'ita'i lea ma fa'ameme'i o'u tau'au 'auä sä 'ou lë iloa pe fia lo'u 'umï.

"Ia," lana tala, "o Roby lea na fesili i ou tausaga ma lou 'umï e ta'uta'ua tele i le ä'oga o lona 'umï. 'Ae 'ua fai nei si ou 'umï i lo ia, ma 'ou te lagona 'ua fuä lona loto i lenä tülaga. 'Aua 'e te popole 'i ai, e fai fai lava mäsani i lou fa'atasi mai. 'Ua 'ou fiafia fo'i 'ua iai se isi e 'umï atu i lo Roby ma le gugutu so'o ï lona umï."

E lë i iai se taimi 'ou te fa'afetai ai 'iä Sandra. Sä vave alu o ia i fafo ma le faleuila i le 'uma ona ia ta'u mai 'iä te a'u o lona manatu e uiga 'iä Roby. 'Ae na 'ou lagona le fa'amafanafanaina o lo'u loto i tala a Sandra. Sä 'ou liliu ma tilotilo 'iä te a'u lava ia i le fä'ata ma 'ou fa'apea 'iä te a'u lava, "E lë leaga föliga o si teineititi. Mäsalo o le ofu e fai si tüai o nai ona föliga, 'ae va'ai nei iai Roby o le'ä tauvä nei ma lo'u tagata e sefulutasi tausaga.

'Ua tele ni vaiaso 'ua te'a, 'ae lë mafai lava ona 'ou ofu ni ofuvae i le ä'oga i lo'u manatua pea o tülaga sä 'ou iai 'i Sämoa. Sä 'ou fa'alogoina ni isi o tamaiti ä'oga o lätou muimui'ina a'u. "O ai o toe ofu'ina ni ofu fa'apenä?" a lätou musumusuga 'iä 'ilätou lava. Sä 'ou fa'atagälelagona a lätou tala, 'ae na tigä lo'u loto i ia tülaga. Sä fai ma a'u mäsani ona 'ou tamo'e i le faleuila ma tagi i totonu o se tasi o tama'i potu o avanoa. Paga lea lo'u fia fai uö i se tasi...so'o se tasi...'ae ia iai se tasi. Peita'i, sä 'ou lagona le mumusu o isi teinetiti e fa'auö mai 'iä te a'u ma va'aia fa'atasi ai 'imätou i le ofu pea o o'u ofu Aso Sä. Sä leai fo'i se isi o tama e sosö mai 'iä te a'u i lo'u 'umï i lo'o le to'atele o lätou. Sä lë fiafia fo'i isi tamaiti ä'oga 'iä te a'u i le leaga o la'u tautala Igilisi.

Picture

Picture

'Aiseä e fa'alëmigao ai amioga a nei tagata? E leai sa'u mea leaga na fai 'iä 'ilätou? 'Aiseä e lätou te fa'atigä mai ai 'iä te a'u? Ana o ni tamaiti ä'oga fou ia 'i Sämoa, e lë fa'apea ona fa'atu'iese 'i ai o tamaiti Sämoa. E ö ifo 'ilätou ma fa'amäsani i le tamaititi ä'oga fou pei lava o se tasi o 'ilätou. E alolofa ma fiafia i so'o se tagata tamaiti Sämoa. E ö ni isi o lätou ma fa'ata'alo le tamaititi ä'oga fou. E ö ifo fo'i ni isi ma foa'i ifo ni vaega o a lätou mea'ai. 'A'o 'ii nei, e leai lava se isi o fesili mai pe 'ou te fia tä'alo. E leai fo'i se isi e mata fiafia mai ma iloa atu ai e fia fai uö mai. E leai se isi e kea. Se paga! 'ou 'te toe fia alu lava 'i Sämoa i lo'u ä'iga.

Ma'imau pe ana le mana'o tele Mama 'ou te nofo i nei atunu'u ma 'ou ä'oga ai 'ina ia "'ese a'u ma lo'u olaga i ni aso," ana tala fai pea. I la'u fuafuaga, sä 'ese lo'u olaga i lo'u iai i lo mätou ä'iga i Sämoa. Sä iai Ma, o'u uso ma tuagane. Sä 'ou mauaina lo lätou loto alofa. Sä 'ou fiafia. A'o lenei mea, na 'o le loto moamoä (miserable) ma le lë fiafia le mea o iai. E leai lava se isi e fiafia mai 'iä te a'u. 'Ou te lë 'i fai atu 'ou te fia sau i lenei mea. 'Ou te lë 'i faia fo'i lo'u 'umï. 'Ou te lë 'i faia fo'i a'u ina 'ia 'ese ai mai 'isi tagata. A 'ou tautala Sämoa i isi tamaiti ä'oga, e lätou te lë mälamalama i a'u tala. E alatatau ona 'ou 'ata? O le 'ä lë tatau e a? O lo'o tauemu ma talië mai 'ilätou 'iä te a'u i lo'u lë mälamalama 'iä lätou tala i le gagana Igilisi. 'Ou te lë 'i iloa e fa'apenei se 'ese'esega o tagata. E leai se mea e tatau ai ona 'ou tautala ma fai ni amioga pei o lätou. E 'ese lo'u tagata...o a'u o Moana. Na 'ou sau i le ä'oga ina 'ia 'ou maua se a'oa'oga pei lava o lätou, ma e sau se aso e lätou te va'ai 'i ai pe'ä 'ou toaga e a'oa'oina a'u meaä'oga. E mafai ona 'ou a'oa'oina lelei le tautala Igilisi. E sau aso e toe mana'o mai ai ni isi o tamaiti ä'oga i sa'u fesoasoani. Ona lätou iloa lea po'o ai e ona le tauemu ma le 'ata mulimuli.

I nei atunu'u, e tele ina ta'aligoligoa (lonely) le fale. E faigaluega 'uma o'u mätua fai po'o le tuafafine o lo'u tamä, Aunty ma lona to'alua, Uncle. E ö ese vave 'ilätou ma le fale ina ia lava le taimi e momoli ai tamaiti 'i lë tausi tama. 'Ou te i le fale to'atasi i le taeao, ma e fa'apea fo'i ona 'ou sau i le fale tu'ufua i le tu'ua mai o le ä'oga. O se tülaga 'ese lea 'iä te a'u, ma 'ou te lë fiafia 'i ai. E 'iä te a'u le fefe i lo'u nofo to'atasi. O se tülaga na 'ou iai 'i Sämoa, o le iai lava lea o Mama i le fale i taimi 'uma. E fa'atalitali 'atu lava o ia ma sa'u mea'ai e tali ai lo'u manava i le tu'ua o le ä'oga ona fa'atoä fai lea o a'u fe'au. 'A'o 'inei, e fai lava e a'u la'u mea'ai i mea'ai o lo'o i totonu o le pusa'aisa. A 'ou paië, 'ua 'ou lë 'ai. 'Ae i le moamoä o le fale i lo'u nofo to'atasi, 'ua tele ina ou so'ona 'ai. 'Ua föliga ai 'ua la'iti o'u ofu i lo a'u. 'Ua leai se gaioi tele o lo'u tino. E tatä ofu palapalä i le masini toe fa'amamago i le masini. Ona 'ou alu lea 'ua gaugau ma tu'u i mea e tu'u ai. 'Ua leai se toe ö e fai lä'au e tafu ai le afi, 'auä 'ua kuka i 'ogäumu alu i le uila mea'ai. "Ua leai se galuega tele o le fanua i le mamä i le tele o taimi. E leai se galuega o lä'au totö, 'auä e fui vai i le ta'i lua o aso. 'Ua tele ni itülä avanoa 'ou te maua, ma 'ou lë iloa la'u mea 'äfai. E lë taumate e mafai ona 'ou faitau tusi pei ona fautua mai Aunty, 'ae ou te lë fiafia i faitau tusi. 'Ua na 'o le matamata 'i le televise le mea 'ua fai, e ui lava ina 'ou lë mälamalama i le tele o tala ma polokalama. 'Ae i le taunu'u o le ta'avale a Aunty ma Uncle i le faleta'avale, ona 'ou fiafia tele lea. O lona uiga 'ua ö mai lo mätou 'äiga i le fale, ma pei ai 'ua nimo 'ese le moamoä o le nofo to'atasi.

'Ou te alofa tele i lo mätou 'aiga nei, 'ae 'ou te misia pea Sämoa. E leai se mea e tutusa ma lo mätou fale tüai. 'Ua 'ou misia lava lo mätou momoe fa'atasi ma o'u uso ma tuagane la'iti. Sä 'ou manatu fa'apea 'ou te mana'o tele i so'u lava potumoe na 'o a'u, 'ae ua sui o'u mäfaufauga. 'Ua 'ou misia lava lo'u tauusoga o Eme e ta'u 'uma 'i ai o'u manatu fa'alilolilo. E tusitusi mai lava si teine, 'ae lë tutusa ai ma taimi o mätou nonofo fa'atasi. 'Ua leai se isi 'ou te talanoa 'i ai. Ou te fa'amatala 'uma 'iä te ia o'u manatu fa'alilolilo, ma fa'apenä fo'i ona ia fa'amatala mai o ni ona manatu 'iä te a'u. E ma te talanoa i mea e lë mafai ona ma talanoa atu ai 'i tagata mätutua. Ona o le tauau (tendency) i tagata mätutua o le 'ote. E lë' pei tagata mätutua o Eme, e fa'alogo ma mälamalama o ia i o'u lagona, ai o le tutusa o ma tausaga.

Sä 'ou taumafai e talatalanoa 'iä Patrick, lo'u tuagane fai ma le ulumätua a Aunty. 'Ae lë tutusa le talanoa 'i le tama i le talanoa i le teine. 'Ou te lagona lava lona agaga fa'amaise (sympathize), 'ae 'ou te lagona fo'i lona lë mälamalama pe 'aiseä 'ou te fa'anoanoa pea ai. E ma te ö so'o i ni tifaga ma ni carnival O se tama fai uö ma le tele o ni ana uö. E mäsani ona ia fa'amäsani mai o ana uö 'iä te a'u, 'ae ia'iti 'uma 'ilätou i lo a'u.

Picture

Picture

'Ou te fiafia i lo mätou äiga i Hawai'i. 'Ua iai 'uma mea na 'ou mana'o ai ma 'ou va'aia i televise. O lo'u lava potumoe na 'o a'u ma lo'u moega e fai lona tama'i pupuni i luga ma lalo, pusatoso e iai ma le fä'ata, ma le potu lavalava e tumu i ofu ma se'evae mänanaia. 'Ou te alu i se ä'oga telë. E tele ni fa'afiafiaga e ö 'i al lo mätou 'äiga. E mätou te ö 'i le matäfaga e tafafao ai. 'Ua 'ou iloa ta'alo i le te'a polo fa'ata'avale (bowling) i le ö so'o o lo mätou 'äiga e fai lea ta'aloga. E mätou te ö i mäta'aga ma ti'eti'e i le tele o masini 'ese'ese ma isi lava mea e maua ai le fiafia o le olaga. 'Ae ui i ia mea 'uma, 'ou te lagona lava le lë 'ato'atoa o lo'u fiafia i lo'u misia pea o Sämoa.

Sä mätou lë ö i ni tifaga, ti'eti'ega po' o ni mäta'aga, 'ae sä tele le fiafia na mätou maua i le fatu o ni a mätou tala e fai ma vele vao i lalo o lä'au. Sä iai la mätou televise, 'ae sä la'ititi lava le taimi e matou te matamata 'i ai i le tele o fe'au. Sä fai i lima le tele o fe'au. I le 'uma o fe'au, sa lafo le vaivai. A lë vave ona mätou momoe, 'ua matou tä'oto'oto i le pogisä ma fa'amatala ni a mätou tala fa'afagogo ma tala aitu. Sä 'iä te a'u le fiafia tele pe'ä mänana'o nai o'u tei lä'iti e ma te fa'amatala atu ma Eme ni tala. Ona ma fatu lea o ni tala aitu ma fa'afefefe ai nai tamaiti. Ona fe'oma'i fa'atasi lea o tamaiti ma a'u 'iä Eme ma mätou momoe saputu fa'atasi ai lea. 'Ese le mälie o na aso. Mälie atu i lo'o le matamata i le televise.

Picture

Ma'imau pë ana iloa e tinä lo'u misia o ia, Eme ma lo mätou 'äiga 'ätoa i Sämoa. A 'ou tusi atu nei 'ua 'ou toe fia fo'i atu, o le'ä fesili mai pe 'aiseä. Ona tatau lea 'iä te a'u ona 'ou fa'amatala 'iä te ia le mea sa'o ma le mea o iai o'u lagona. E ao ina mälamalama pe lë mälamalama fo'i. A faigatä 'iä te ia ona mälamalama, ona tigä lea o ia. Ona manatu lea o ia 'ua i'uvale lo'u olaga. E mäsani lava ona fa'apea o ia, "O le tamaititi usita'i, e i'u lelei ma manuia lona olaga." O lo o'u nofo usita'i i ona manaoga 'ou te nofo i Hawai'i ma 'ou ä'oga ai. 'Ou te lë fia faia se tülaga e aliali atu ai 'ua 'ou lë usita'i 'iä te ia. E sili ai lo'u moe i loimata maligi. 'Ou te alofa tele 'iä te ia.

E pei la ona 'ou fa'amatala atu dear diary, sä lë faigofie 'iä te a'u ona fai vave o ni suiga fou i lo'u olaga. 'A'o lenei 'ua 'uma le tolu tausaga, 'ua iai fo'i ni a'u uö lelei i le ä'oga, 'ua 'ämata ona 'ou mälamalama i le aogä o ia suiga ma lo'u mauaina o se fiafiaga fou. O a'u uö i le ä'oga 'ua pei lava o nai o'u uso ma tuagane 'i Sämoa. E mätou te tä'a'alo fa'atasi ma talatalanoa i o mätou mäfaufauga. A lë lava le taimi e mätou te talanoa ai i le vä o vasega, e mätou te ö' mai i le fale ma fa'aaogä le telefoni e talanoa ai i le isi ma le isi. Sä mana'o fo'i lava se tasi o a'u uö 'ou te alu atu i le 'au tämomo'e a le ä'oga, ma 'ua 'ou iai nei i lea 'au. 'Ua aogä' tele lea tülaga 'iä te a'u, 'auä 'ua 'avea ma mea 'ou te nofo ai i le faleä'oga pe'ä tu'ua le ä'oga 'iä mätou ä'oga fa'ata'ita'i ma isi tamaiti.

Picture

'Ua 'ou lë sau sa'o i le fale tu'ufua. Na fa'atonuina a'u e lo'u faiä'oga o le vasega 'ämata e a'oa'oina se siva Sämoa i isi tamaiti o la mätou vasega mo polokalama fa'aleä'oga o aso muamua o Me, le mäsina. 'Ua 'avea lea ma mea 'ua 'ou mäsani lelei ai i le tele o tamaiti o la mätou vasega i lo lätou to'aga e fia iloa sisiva Sämoa. E fa'apea fo'i ona aogä o lea tülaga 'ua 'ou mälamalama teisi ai i le galuega a le faiä'oga e mäsani ona fai. 'Ua aogä tele fo'i lea tülaga i lo'u lava tagata to'atasi. 'Ua fa'aali mai ai ni malosiaga na 'iä te a'u i lo'u iloa pese ma siva fa'a Sämoa. 'Ua mafai ona 'ou a'oa'oina atu o ni pese Sämoa i isi tamaiti o la'u vasega, ma fa'apenä fo'i ona lätou a'oa'oina mai 'iä te a'u o a lätou pese mai i o lätou atunu'u. Sä 'ou a'oa'oina se pese Filipino ma se siva Säpani.

O se tasi o a u uö lelei lava i le ä'oga e igoa 'iä Lita. O ona mätua o ni tagata Filipino mai Hawai'i. E mäsani ona sau o ia e ma te momoe, ma 'ou alu fo'i e moe i lona fale i ni isi aso. E mäsani lona tinä ona kuka'ina o ni mea'ai Filipino pe'ä 'ou alu atu, 'auä e iloa e si fafine 'ou te fiafla 'i ai. Sä 'ou ta'u atu 'iä te ia e pei lava ni isi o mea'ai Filipino o mea'ai Sämoa. E iai panikeke mäfolafola, pulini alaisa ma moa e fai i lialia. O se fiafiaga tele sä 'iä te a'u pe'ä 'ou alu i le fale o la'u uö lea o Lita. E nonofo fa'atasi Lita ma ona mätua, ma mätua o ona mätua, ma ona uso mätutua e to'alua 'ua fai tane ma a latou fanau. E pei lava lea tülaga o lo mätou 'äiga 'i Sämoa. E fa'aaloalo, alolofa ma tausi lelei mätua o mätua e le 'au' äiga 'ätoa e pei lava o le mäsani a Sämoa.

Picture

E mälie le isi pö na 'ou fai atu ai i le tinä o Lita e tu'u ipu 'ou te alu atu e fufulu. 'Ae fai mai a ia e leai e le fufulu ipu a'u i le tü fa'a Filipino, o a'u o sa lätou mälö. Na muamua ona fa'afetai mai o ia i lo'u manatu atu i lea tülaga e iloa ai le a'oa'oina o a'u i tü fa'aaloalo. O lea fo'i le tülaga i lo mätou 'äiga ma lo mätou fale. 'Ae lë'i tupu lea mea 'iä te a'u, sä mäsani ona 'ou manatu o le fa'apologaina o a'u le fufulu ipu. Sä 'ou lë' fiafia i ni mälö po'o ni tagata asiasi e ö atu i lo mätou 'äiga... 'ae 'ua lë toe fa'apea o'u mäfaufauga.

I le isi lua i le tolu vaiaso, ona taunu'u mai lea o o'u tauusoga mai Amerika e asiasi mai i lo mätou 'äiga i lenei vaitausaga mäfanafana ma le tu 'ua o ä'oga. O se fiafiaga tele 'iä te a'u le fa'amäsani o la'ua 'iä Lita ma Janet, a'u uö lelei. 'Ua 'uma fo'i ona ofo mai le tuagane mätua o Lita e mafai ona ia 'ave o mätou 'uma i le matäfaga i so'o se taimi lava e mätou te fia ö ai. O se tülaga sili lea 'iä te a'u, 'aua 'ua 'uma ona tusi mai o Gina ma Maria e fia ö 'ilä'ua i le matäfaga i le tele o le taimi o le'ä iai i Hawai'i. Tele se fiafiaga o le'ä mätou maus ma o'o 'i ai...ma 'ou te nofo olioli i fuafuaga 'uma.

Dear Diary, mänaia tele lou iai. 'Ou te fiafia i tusitusi o o'u mäfaufauga 'iä te 'oe.

Moana's Diary

Picture

Dear Diary,

It's been several years since I left Sämoa and came to Hawai'i. My English teacher wanted us to keep a journal. I did so well with this journal, it gave me the idea of starting a diary. Some very interesting things happened to me when I first came from Sämoa, and I'd like to go back and tell you what happened. This is only between you and me, of course.

Picture

My first year at school was in Punawai Elementary School. This was only two blocks from my home. I used to walk to school and back. The next two years, I caught the bus to go to Waipahu Intermediate School. In the fall, I'll be catching the bus again to go to high school. The schools get farther and farther away from the house as I get older.

I remember the first day my aunt and I went to enroll me in elementary school. I was scared. I'm still scared when I go from one school to another, but the first time was the worst. The people were strange and the school was new. Everything seemed so different. The students were not required to wear a uniform the way we did in Sämoa. The school had both boys and girls. My old school had only girls. Most of the girls in the new school wore pants and a shirt. This surprised me because we as girls in Sämoa were not allowed to wear pants to school or church. I was in one of my best Sunday dresses I brought from Sämoa, and everybody looked at me. The feeling was very uncomfortable.

I even caught sight of some adult stares. When Aunty kissed me goodbye and told me, "The secretary will take you to your classroom. Be good and have a nice day," I wanted to cry and go back home with her. I was miserable already, and I didn't like the feeling of being left alone with strangers!

In the classroom, I must have looked strange. All eyes were on me. I sure didn't like that! I sat in my chair looking at my feet so I wouldn't see people looking at me. I thought at first it was because I was new. A day later, one of the boys asked me, "Sure you're only eleven years old?" I didn't know what he meant. So he continued, "You look like a fifteen year old to me." I felt tears coming, but my embarrassment was saved by the bell. I ran to the bathroom and paused in front of the mirror. Yet, I was even afraid to look at myself in the mirror. I wondered to myself if I really looked old for my age.

Suddenly a very nice voice asked, "How tall are you, Moana?"

I was startled. I looked at her and shrugged my shoulders because I didn't know how tall I was.

Picture

Picture

"Well", she said, "Roby who asked your age is very popular because he is tall. You're slightly taller than him, and I think he's jealous. Don't worry, he'll get used to having you around. Frankly, I'm glad someone else is taller than him. He brags too much."

I didn't have time to thank Sandra. She dashed out of the bathroom as fast as she told me what she thought of Roby. Yet, she really made me feel good. I turned and looked at myself in the mirror and told myself, "I'm not so bad looking. Maybe this dress is too old fashioned, but this eleven year old is going to show Roby he's eventually in for some real competition."

Weeks went by, and I couldn't get used to the idea of wearing pants to school. I was still the girl in the Sunday dress. I heard students talk about me and how weird I looked. "Who wears dresses anymore?" they would whisper. I pretended not to hear them, but I was hurt. I would quickly find one of the empty cubicles in the bathroom and cry. I wanted so very much to be a friend to somebody... anybody... but somebody. Yet, I had the feeling the girls wouldn't be caught dead being seen with me.

Picture

The boys avoided me because I was so tall. Others didn't like me because I sounded funny when I spoke English.

Why were they so rude? I didn't do anything to hurt them. Why were they hurting me? If new students came to Sämoa, they wouldn't feel rejected. The Sämoan students would make them feel at home. They're friendly and hospitable people. They would have asked them to play. Some would have offered to share their lunch. Here, nobody has asked me to play with them. Nobody seemed friendly enough to smile at me. Nobody seemed to care. Oh gosh! I wanted to go home.

I wished so very much that Mama didn't want me to stay here and go to school and "be somebody, someday," as she used to say. I was a somebody at home. I had her and my brothers and sisters. I had their love. I was happy. Here I'm miserable and unhappy. Nobody seems to like me. I didn't ask to be here. I didn't ask to be this tall. I'didn't ask to be different. If I talk Sämoan to these people, they wouldn't understand me. Should I laugh? Why not? They're laughing at me because I don't always understand what they say in English.

I didn't expect they'd be so different. I don't have to speak and act like them. I'm not like them... I'm Moana. I'm in school to learn just like them, and I'll study hard and show them. I can learn English well. Some of these students will be asking me to help them someday. We'll see who gets the last laugh.

Here, home is very lonely. Both Aunty and Uncle have to work. They leave the house very early in the morning to take the babies to the sitter. I'm home alone before I go to school, and I come home to an empty house. I hate it. It's scary. It's lonely. I liked it better in Sämoa because Mama was always home. She always made sure there was food for me to snack on before I did my housework. Here, I help myself to what's in the refrigerator. If I'm lazy, I skip eating. But more and more, I eat more than necessary when I'm lonely. My clothes are beginning to shrink on me. I'm not working physically hard. The washing machine washes the clothes, the dryer dries them, and I only come in to fold and put the clothes away. The food is cooked on an electric stove. The yard stays pretty clean most of the time. The plants only need watering every other day.

Picture

I have a lot of free time which I don't know what to do with myself. I guess I could do some reading like Aunty suggests, but I don't like reading. So I watch a lot of television even though I don't understand what I'm watching half of the time. The sound of the car pulling into the garage is exciting to me. It means Aunty and Uncle and the rest of the family are home.

I love my family here very much, but I'm still homesick for Sämoa. There's no place like my old home. I miss sleeping with my sisters and brothers. I thought I'd like a bedroom to myself, but I changed my mind. I miss my cousin Eme who shared all my secrets. Her letters are not the same as if she were here in person. I miss having her to talk to. I told her my secrets, and she'd tell me hers. We could share feelings I am not able to share with adults. They have a tendency to scold. They're not like Eme who listens and understands me.

Picture

I try talking with Patrick, my adopted brother and Aunty's oldest son. It is different talking to a boy than a girl. He tries to sympathize with me, but I can tell he doesn't understand why I'm so miserable. We go to movies and carnivals together. He is outgoing and has many friends. He often introduces me to some of his friends, but they're all younger than me.

I like my new home in Hawai'i. I have everything I wished for and saw on television. A bedroom of my own with a canopy bed, set of drawers with mirrors, a closet full of nice clothes and shoes. I'm going to a big school. Our family does a lot of neat things together. We go to the beach a lot. I've learned to bowl because we go bowling frequently. We go to carnivals and many other places. Yet, something is terribly missing from my life and makes me homesick for Sämoa. We never went to the movies, or went bowling or went to a carnival, but we used to have a lot of fun doing things like talking silly stories under the trees while pulling the weeds. There was television but we seldom watched it. We had to do a lot of our work by hand. When we finished, we were very tired. We either went to sleep right away or laid down in the dark telling tales and ghost stories. I liked it especially when the younger children would ask Eme and me to tell them tales. We'd make the tales very spooky. The kids would cuddle up to each other. I'd end up next to Eme, and we'd all sleep like a squashed bundle of scared cats. It was fun. In fact, more fun than watching television. If only Mama knew how much I missed her, and Eme and the rest of the family. If I told her I wanted to come home, she would ask why. I would have to tell her how I really feel. She might understand and she might not. If she doesn't understand, she'd be hurt. She'd think I am a failure. She always said, "An obedient child is a successful child." I'm being obedient to come here and stay the way she wants me to. I wouldn't want to hurt her or to be a failure. I love her. I'd rather sleep in tears.

As you can see, dear Diary, it hasn't been easy for me to adjust quickly to this life. But now, after three years I've made friends at school and have begun to understand why it was necessary to make some of the changes, and I'm happy in a different way. My friends at school are now like my brothers and sisters back in Sämoa. We play together and share our feelings. If we didn't have time to talk between classes, we'd use the phone to call each other up. One of my friends convinced me to join the school track team. This helped me a lot because I stayed after school to practice. It beats coming home to an empty house and that lonely atmosphere. The homeroom teacher appointed me to teach our class a Sämoan dance for the school May Day program. This helped me to know the other students better because they were willing to learn what I have to teach. This also helped me understand a little bit of the teacher's role. It opened my eyes to my own strength. Knowing Sämoan and some of its songs and dances is beautiful. I shared my music with my classmates and they shared their music with me. I learned a Filipino song and a Japanese bon dance too.

One of my best friends is Lita. She is part Filipino and part Hawaiian. She comes to spend the night some times, and I sleep over her house at other times. Her mother often prepares Filipino food when I come because she knows I like it. I told her that some of the food she makes is similar to Sämoan food such as banana flats, rice cake and chicken long rice. I feel very much at home with Lita's family. She lives with her parents, grandparents and two married sisters and their children. It reminds me of our household in Sämoa. The grandparents are looked upon with great respect, love and attention. The same way we treated older folks in Sämoa. Funny, but I offered to wash dishes for Lita's mother one night, and she wouldn't let me.

Picture

She thanked me for being thoughtful, but said that I was their guest and she wouldn't let me wash dishes. This is the same way in our home. Before this, I used to think that I was being a slave for always washing the dishes. I hated it when people came over our house, but not any more.

In less than a month from now, cousins Gina and Maria will be visiting us from the Mainland for the summer. I can't wait to have them meet my girlfriends Lita and Janet. Lita's brother offered to take us all to the beach any time we wanted to. How super, because Gina and Maria wrote and said they wanted to spend a lot of time on the beach. We're going to have some good times together... I'm looking forward to it.

Dear Diary, I like having you. I'll be writing in you again soon.

Tusi o Mafaufauga o Moana-Moana's Diary

Activities:

A. Multiple Choice

Choose the word or words that have the same meaning as the underlined word in each sentence.

1. Moana's diary told about many things over three years.

a. Daily account of what had happened

b. Monthly list of places visited

c. Quarterly log of school activities

2. Moana was embarrassed because she didn't understand the other student who thought she looked older than she claimed.

a. Feeling happy and excited

b. Make someone uneasy and ashamed

c. Taking pride in one's appearance

3. Moana was miserable for a long time when she first left Sämoa because she missed the old home.

a. Being in a state of fun and joy

b. Was unhappy and homesick

c. Temporarily sad but glad

4. Moana's cousin Patrick tried to sympathize with her, but she still was not happy.

a. Telling jokes and laughing loudly

b. Having lunch with her friends

c. Sharing another's sorrow or trouble

B. New Things

1. People and school strange.

2. School is co-ed.

3. Strange clothes (shirt and pants vs. a dress).

4. Lonesome at home.

5. New food (rice, cake, etc.).

6. Fewer house chores.

7 Sleeping arrangements (private bedroom vs. Sämoan style).

8. New playmates.

9. New games (bowling, carnivals; track).

10. New friends (Lita).

11. New songs and dances.

12. New customs (can't wash dishes at Lita's).

C. Discriminate between old and new things Moana encountered in Han. Relate these things to what you might have experienced or your friends know about.

1. Strange people (new vs. old; male principal vs. female principal in Sämoa).

2. Strange school (new vs. old; larger new school vs. smaller older school).

3. School is co-educational (has both boys and girls vs., all girl school).

4. Lonesome at home (going home to an empty house vs. people there in Sämoa).

5. Food (rice, cake, etc. vs. taro, bananas, etc.).