O
LO'U TOE
FO'I 'I SÄMOÄ
'I LO'U 'ÄIGA
translated
by Ioane Tumaua
from text by Dixie Samasoni
"E mafai ona 'ou va'ai 'i lou tusi folau?"
O se tama Sämoa läpo'a lea sä 'ofu i le toniga a le Ofisa o
Femalagaa'iga, o le 'ofutino pa'epa'e ma le 'ofuvae 'u'umi uliuli.
Sä 'ou tu'uina loa 'i ai lo'u tusi folau o le Mälö o Sämoa i
Sisifo.
" 'E te alu loa lava i Sämoa i Sisifo?"
"Leai."
"O le ä le 'umi o 'e fuafua 'e te nofo
ai i Amerika Sämoa?"
"Tusa ma le ono mäsina."
"O i 'inei ou mätua?"
"Leai, o la e i Hawai'i."
"E iai ni isi ou pepa fa'amäonia?"
"Ioe, lenä e i totonu o le tusi folau."
Sä 'ou tago atu loa ma tasu'e ifo laupepa
o le tusi folau sä i ona luma, ma se'i a'e le pepa fa'amäonia
o lo'u nofo tümau i le Iunaite Setete, ma tu'u 'i ai. E le'i
toe iai se isi ana fesili ina 'ua tilotilo 'i ai. Sä ia fa'atumuina
loa se pepa ma tu'u mai 'iä te a'u.
" 'Ave le pepa lenä ma toe fa'afo'i
mai 'iä mätou pe'ä o'o 'i le aso 'e te tu'ua ai Amerika Sämoa."
"Fa'afetai lava."
Sä 'ou alu ane loa ma fa'atali a'u 'atopa'u.
'Ou te iloa atu lava le la'uina ifo o pusa ma 'atopa'u mai le
va'alele 'i le loli.
O Sämoa 'uma lava ma papälagi na mätou ö
mai i le American Airline mai Honolulu, na nonofo 'uma i le
malae va'alele o Täfuna - le malae va'alele o Amerika Sämoa.
O päsese 'uma lava sä fa'aauau le lätou malaga 'i Fiti, o papalagi
'uma lava.
'Ou te talitonu o le tülaga o le malaga lenei
pe'ä fuafua 'i le 'auva'a o le va'alele, e tülaga mäsani lava,
ma e leai ni vesiga po'o ni mea e tau fa'amatalaina. 'Ae o se
malaga täua tele lenei 'ia te a'u. Sä fa'atumulia a'u i se lagona
fa'agae'etia, ona 'ätonu o le malaga lenei o le'ä 'avea ma mäfua'aga
e lïua ai lo'u olaga.
Sä pei o se faitoto'a matala - se faitoto'a
e fa'aono o'o atu ai 'i se lagona fou, ma le fa'amausalïna o
ni fa'amoemoe fou. O se faitoto'a fo'i e fa'amäonia ai le täpunia
o ni talitonuga 'ua iä te a'u. O lea 'ua 'ou toe fo'i mai 'i
lo'u atunu'u - 'ai pë moni 'ea lea? O lea 'ua 'ou toe fo'i mai
i le mea na fofoa atu ai la'u aganu'u, 'ina 'ua mavae ni tausaga
e tusa ma le sefulu ma le tasi. 'Ua 'ou toe fo'i mai 'i le nofoaga
o lo'u tamaitiiti, ma sä 'ou lë maumäfaufauga i se tülaga o
le'ä fetaia'i ma a'u.
Fa'amata o lo'u toe fo'i mai lea 'i Sämoa,
o le'ä 'avea lea ma fesoasoani 'iä te a'u i le fa'amautüina
o ni talitonuga 'ua iä te a'u, pë fa'amata o le'ä 'avea lea
ma 'auala e täpupunia ai ia talitonuga?
O a'u o le Sämoa - ma nai toto Sikotelani
ma Saina e filogia ai. Sä 'ou fänau i Sämoa i Sisifo, 'ae ma
tëte'a lo'u tinä ma lo'u tamä o Fritz Crichton 'a'o o'u pepe.
O a'u o le lä tama lona tolu, ma na o a'u le lä tama tama. 'A'o
o'u ka'ititi pea, sä fa'aipoipo le tamäloa Tutuila ma lo'u tinä.
O lona suafa o Samasoni Save, ma o ia lea na 'aumaia mätou 'i
Amerika Sämoa mätou te nonofo ai. O i 'inä na 'ämata ai a'u
ä'oga ma 'ou iloa ai le tele o väega 'ese'ese o le aganu'u a
Sämoa.
I le tausaga e 1961, 'ina 'ua sefulu ma le
tasi o'u tausaga, na tu'u va'a ai le mätou 'äiga 'i Hawaii.
Sä fetaia'i a'u ma le tele o itü'äiga o aganu'u 'ese'ese ma
sä lë mau manatu a'u pë o lë fea le mea moni. E ui lava 'ina
sä mätou nonofo fa'atasi ma le tele o ni isi Sämoa, ma 'ua pei
ai o se 'a'ai 'ua si'itia mai, mai Sämoa. O ä'oga fa'a Amerika
i Hawaii na 'ou iloa ai le tele o mea e 'ese'ese ai la'u aganu'u
ma isi atunu'u. O tupulaga a isi atunu'u na lätou fa'atepa a'u
i le tele o mea sä 'ou manatu muamua e lë mafai pë lë tatau
fo'i ona täea e le tagata.
E ui 'ina sä 'ou naunau tele 'i matä'upu
tau müsika ma matä'upu lautele o le soifuaga, sä fa'afiafiaina
tele le mätou 'äiga 'ina 'ua 'ou i'u mai i le ä'oga maualuga
a Waianae ma 'ou ulufale loa 'i le Honolulu Community College,
'ou te ä'oga ai i matä'upu tau leoleo. Sä pei e nonofo le mätou
'äiga i se ma'a sälafa 'ina 'ua 'ou pasi 'äto'atoa mai i le
kolisi lea i le fa'aleoleo.
O le manatu o le mätou 'äiga, o le'ä 'avea
a'u ma leoleo, o le tumutumuga lea o fa'amoemoega. O le ä se
isi mea e sili atu i lö lea? O le 'avea ma leoleo o le fa'a'au'upegaina
fo'i lea o le tagata mö le faiga o fa'atonuga. E iai lona tülaga
i totonu o le nu'u e lelei le totogi, ma e fa'aauau pea le tausiga
a le Mälö pe'ä lïtaea.
'Ina 'ua 'ou fa'ailoa 'i le mätou 'äiga o
le'ä 'ou lë leoleo, ia, sä 'avea loa a'u ma mämoe uliuli o le
'äiga, 'ätoa ma le mätou 'aulotu. Sä 'ou fai 'i le mätou 'äiga
o a'u o le'ä 'ou alu 'ou te ä'oga i le Iunivesetë i matä'upu
fa'alaua'itele o le soifuaga (Liberal Arts). Sä 'ou lagonaina
lava le sa'o o la'u filifiliga, 'ae sä faigata 'ia te a'u ona
'ou fa'amalamalamaina 'i le mätou 'äiga.
O le New College, le kolisi fa'ata'ita'i
lea a le Iunivesetë i Manoa, na tu'uina ane 'iä te a'u ni fa'amäoniga
ma ni mäfua'aga sä 'ou mana'omia e uiga 'i la'u filifiliga.
Sä tatalaina ane 'iä te a'u se lalolagi fou 'a'o fa'agäsolo
a'u sä'iliga, ma sä fa'a'äto'ätoaina ai le una'iina o a'u su'esu'ega
aga'i i le fa'amausalïina o nei talitonuga.
'A'o tatalaina mai lenei faitoto'a e le New
College ma le Iunivesetë a Amerika i Mexico, le faitoto'a lea
'ou te le'i moemiti 'i ai, sä aga'i 'ina 'ou lagonaina se musumusuga
fa'apea, 'ina ia fa'alauteleina lo'u malamalama i lo'u lava
tagata, e tautau ona 'ou su'esu'e muamua 'i le fa'avae o la'u
aganu'u. E tatau ona 'ou toe fo'i 'i Sämoa se'i o'u va'ai pë
fa'apë'ï ona 'ou fa'atülagaina talitonuga nei 'ua 'ou fa'amautüina,
'a'o fa'aopoopo mai pea, fa'asaga aga'i i le fa'atülagaina tonu
o lo'o iai tü ma aganu'u a Sämoa, po'o le nu'u na 'ou sau ai.
O la'u malaga lea i le aso tolu o Ianuari
1973, o lo'u toe fo'i mai lea o se pine fa'amau lea o lo'u olaga.
O la'u sau lea, o lo'o o'u sau i lalo o se polokalame tau su'esu'ega
a tagata ta'ito'atasi, o se väega o polokalame a le New College.
E le'i 'iä te a'u se iloa o se tülaga o le'ä o'o 'i ai a'u su'esu'ega,
ma'ou te lë iloa fo'i pë fa'amata o le ä sa'u fa'ai'uga.
O le fa'atumulia o a'u i o'u lava fa'afïtäuli,
ma le fa'alëtonu o sa'u fuafuaga mö le taimi lea 'ua feagai
ma a'u, sä lë o'o 'iä te a'u se agaga fia talanoa atu 'i se
tagata o le päsese, e ui lava 'ina sä 'ou iloaina lava mea 'uma
sä tutupu i o'u tafatafa, 'ae maise i tagata Sämoa sä mätou
malaga fa'atasi.
Sä 'ou nofo i le nofoa e pito 'i le fa'amalama
i le väega e nonofo ai tagata ulaula. O lo'u itütauagavale o
lo'o iai toea'i'ina Sämoa. O o'u luma atu o lo'o paepae solo
ai isi mau Sämoa, o fafine ma teine ma se ulugali'i. Sä to'atele
fo'i papälagi. 'Ou te le'i tautala 'i se tagata se'i vaganä
ai le fafine sä nofo i o'u 'autafa. Sä 'ou fesili 'i ai pë e
iai sana afitusi e tutu ai la'u sikaleti, 'ina 'ua lë ola la'u
afi. Sä ulaula fo'i o ia, o le ala 'ou fesili lenä 'i ai. Sä
tu'u mai e le fafine le afitusi ma 'ou fa'afetai lea 'i ai.
E taunu'u lava le mätou va'a o fai lava le
inugäpia a le tele o Sämoa na iai. Sä mäumau a lätou tupe i
ia mea 'ae lë fa'aaogä e fa'atau ai mea fa'alogo e fa'alogologo
ai i pese po'o le matamata ai fo'i 'i le tïfaga.
'Ina 'ua taunu'u a'u 'atopa'u, sä 'ou tasi'iina
loa 'i le mea o lo'o iai le tama o le Ofisa o le Tiute ma le
Ofisa o Fa'ato'aga. O le tama lea o le Ofisa o le Tiute, e föliga
mai e lë o se Sämoa mäo'i. E fai sina pa'epa'e o lona pa'u.
E lë taumate o se 'afakasi fo'i pei o a'u. S ä 'ou tago atu
ma tatala le mänoa o lo'o nonoa ai la'u pusa pepa. Sä ia tilotilo
'i ai.
"Se televise le mea lenä?"
"Lëai, na o tusi ma la'u typewriter."
"Ia, 'ua lelei, alu loa 'oe."
" 'E te mana'o e tatala le 'atopa'u
o la'u kïtara?" O se atopa'u ma se kïtara na fau fa'apitoa
mö a'u i Mexico i le vaitaimi tau mäfanafana na te'a ne'i.
Sä tü mö sina taimi ona fai ane lea, "Lëai
se mea o iai, 'ana fa'apea o 'oe o se Hipi 'ua 'ou fai
atu nei e tatala."
"Fa'afetai lava."
O le lelei ia o si tama. E le'i toe taunapa
mai lava e su'e isi a'u 'atopa'u.
Sä 'ou fa'aofiofi atu loa 'i fafo ma isi
päsese i le faitoto'a. Sä tumutumu tagata Sämoa ma o lätou 'ie
lavalava ma o lätou puletasi lanu 'ese'ese, ma pisa lava i le
fa'afeiloa'iga o o lätou 'äiga ma uö. 'Ua 'ou toe fo'i moni
mai lava 'i Sämoa. O tafatafa o le fale Sämoa o le malaeva'alele
sä tütü mai ai la'u uö o David (Tävita) ma le ta'avale la'u
päsese.
'Ua lua tausaga talu ona mä faigaluega fa'atasi
ma David Asherman i Hawai'i ma Mexico. E le'i leva ona taunu'u
mai 'i Amerika Sämoa e faigaluega tusi ata i lalo o le Mälö.
O le tu'utu'uga e fa'apea, mä te nonofo ma David i lona fale,
ma 'ou fesoasoani i lana galuega, 'a'o fai fo'i a'u su'esu'ega.
Fa'amata 'ua iai se suiga 'iä Sämoa mai le tülaga lea 'ou te
manatuaina? Fa'amata o lë fea lalolagi e talafeagai tonu ma
a'u? O lë fea fo'i le tülaga sä 'ou tü ai?
O le taulaga o Pago Pago, o se tasi lea o
taulaga pito sili ona mänaia ma saogalëmü i le lalolago. Ona
pau fo'i lea o le mäfua'aga na mana'o ai le Iunaite Setete 'iä
Amerika Sämoa i le tau fa'ai'ui'uga o le seneturi talu ai. Sä
mana'o Amerika e fa'atüina se uafa i le vasa Pasefika e malu
'i ai ana va'a tau, ma o Amerika Sämoa na filifilia loa.
Mai le lautele o le gutu o le ava, 'ae 'autafa
ai a'au, o le ava e fa'atüsa'o aga'i 'i uta 'i le vä o mauga
lanu lau'ava, pë tusa ma le maila le lautelë. O le taufa'asi'usi'uga
o le 'oso'oso i le itü taumatau, e tü mätilatila mai ai le mauga
tele o le Rainmaker.
O le fa'ata'amilosaga lauiti i 'augutu o
le taulaga, i lalo mai o mauga, o lo'o paepae mai ai 'a'ai po'o
nu'u. E föliga mai e solo fa'atasi lava nu'u, ma e lë iloa atu
ni o lätou tuä'oi. O mauga maualalalo 'i le itü tauagavale,
lätou te fausia le tolotolo, ma o lona taufa'asi'usi'uga, o
lo'o tü ai le fale talimälö e fausaga Sämoa ona fale. O le fa'asitepu
muamua i le a'ea'e atu 'i luga, o lo'o tü ai le Maota Pa'epa'e
o Amerika Sämoa, ole Maota o le Kövana a le Iunaite Setete,
ma o lona tülaga lava lenä 'ae le'i tauina le taua muamua o
le lalolagi.
O le fa'atausi'usi'uga o le taulaga i le
itü tauagavale, o lo'o iai le nu'u o Pago Pago. E ui lava e
lë nä o le pau lea o le nu'u o lo'o iai Ofisa 'uma o le Mälö
ma Kamupanï fai pisinisi, o le igoa lava lea 'ua fa'aigoa ai
'ätoa le taulaga i lona itü tauagavale ma le fa'asolo atu i
le tolotolo i Utulei.
I le 'ögätotonu o le vä o Pago Pago ma le
Maota Pa'epa'e i le itü i saute, (itü tauagavale o le taulaga)
o lo'o iai le nu'u o Malaloa, e alu atu i le sami ona fa'atütü
lea aga'i i luga o mauga. O le tülaga lea o le falema'i muamua
lava i Amerika Sämoa, sä fa'atüina e le Navy a le Iunaite Setete.
I se vaitaimi o le taua lona lua a le lalolagi na si'itia ai
le falema'i 'i Utulei 'ae 'avea fale ia ma fale talimälö mö
fitafita o le Mälö.
O lea fale 'ua 'avea nei ma fale e nonofo
ai tagata faigaluega mai fafo a le Mälö. 'Ua ta'ua nei le fale
lea o le Annex, ma 'ua toe fa'afouina. E iai le fa'asitepu maualuga
lava e sau mai le 'auala tele ma fepi'opi'oa'i mai i vä o lä'au
aga'i mai ai 'i luga 'i le fale. O le potu 1G-21B sä mä nonofo
ai. O se fale 'umï, e tasi le fogäfale, ma e tü 'ese mai i le
fale tele - le fale lea sä'ävea muamua ma falema'i. Masalo o
se fale sä tä'o'oto ai tagata mama'i, 'ae sä fai mai le isi
a'u uö 'ia te a'u, o le fale lea sä fai ma fale oti, ma o le
aitua ia.
O le fale tatala 'ätoa lava, ma fa'auaea
valavala. O le pogai lea o le sävili ma le mälü mänaia o le
fale. E iai le potu mälölö telë lava, le potu fa'a'ofisa, potu
moe e tolu, fale tä'ele e lua, ma le umukuka e matuä lava säunia
mö so'o se mea. O le fausaga lava fa'a Amerika, ma 'ua iai 'uma
teuteuga fa'aonapönei. 'Ua fau fa'atatau fo'i 'i le tau o Sämoa.
E 'ese'ese mamao ma fale Sämoa moni, se'i väganä ai lona tälaloa.
Ia, o le tülaga lenä sä 'ou iai i Amerika
Sämoa. O lo'u nofo i Sämoa, 'ae fa'atasi a'u ma tëuga 'uma fa'apapälagi.
O nei fo'i tëuga, e sili mamao atu fo'i i lö ni isi teuga sä
fa'afeagai ma a'u talu na 'ou nofo i Hawaii. E peisea'ï
'ua lë talafeagai tele le tülaga lea pe'ä fuafua atu 'i le 'autü
tonu o lo'u fa'amoemoe. E fa'apëfea ona 'ou fö'ia le 'ese'esega
lea o le'ä maua mai i a'u su'esu'ega, i le vä o le itü'äigätagata
su'esu'e lea e iai a'u, 'ua mätele i le tü fa'apapälagi, ma
o lo'o nofo fo'i fa'apapälagi, ma taumafai e sä'ili ma mälamalama
i tü ma aganu'u moni fa'a Sämoa.
O le va'aiga mai i le fa'asitepu muamua lea,
o se va'aiga matagöfie tele. I le ati atu o la'u va'ai i vä
o lau lä'au lanu lau'ava ma fugälä'au felanulanua'i. I luma
atu, na 'ou va'aia le fe'ilafi mai o le uafu, fa'asolo atu ai
la'u va'ai 'i va'afägota a Saina o lo'o tu'utaula mai i tafatafa
o fale tu'u 'apa tuna. E iloa atu lava i vä o lau 'ulu, le mauga
o le Rainmaker i le itü taumatau. I lalo ifo tonu o le mätou
nofoaga, e iloa lelei atu lava 'apa o le taualuga o le fale'oloa
nümera tolu o Max Haleck. O le fale lea 'ua toe fa'afou, 'ae
sä 'avea muamua ma fale talimälö - le fale lea na tusia ai le
tala ta'uta'ua e ta'ua o le "Rain", o le tala 'iä
Sadie Thompson ma le misionare, na tusia e le tusitala ta'uta'ua
o Somerset Maugham.
I lona tolu o aso talu ona 'ou taunu'u mai
'i Sämoa, sä 'ou savalivali atu ai i le 'auala tele o lo'o i
o mätou lumäfale, ma 'ou liliu aga'i i le itü taumatau. Sä 'ou
ui atu i luma o le fale'oloa o Max Haleck, i le fa'asolo atu
aga'i i le 'ämataga o le taulaga. O le pito o le uafu sä galue
ai se masini telë i le suaina a'e o le oneone ma le palapala
ma fa'aputu ifo i se mea e tasi fa'alä'umi'umi, e föliga mai
o lo'o fau se uafu mö va'a läiti.
O le 'auala fa'atä 'ae laina ai fale'oloa
i 'autafa, sä fa'amanatu mai ai 'iä te a'u taulaga ia e mäsani
ona fa'aali mai i ata kaupoe. O fa'atautau o taualuga o fale'oloa
e silisili ane, ma fai ma fa'apaologa i 'autafa o le 'auala.
O le taufa'asi'usi'uga lenei o Fagatogo, o se väega o Pago Pago,
ma o se väega pito pisi lenei o le taulaga. Fa'i o le pa'ö o
fale faigaluega, 'a'o le pisa fo'i p tagata tumutumu, ma le
fe'ei o pü o pasi ma isi itü'äiga ta'avale 'ese'ese.
O le 'ese'esega tele o le taulaga lenei ma
taulaga i atunu'u i mätü, o le taulaga lenei e lëai ma se vevesi,
se'i vaganä ai tamaiti o lo'o taufetuli solo 'iä lätou ta'aloga.
E gäsolosolo mälie lava i le faiga o ï lätou fa'atauga i le
taeao o le aso To'ona'i, ma tauvala'au ma töë ma a lätou uö.
O le tele o fafine, e tino läpopo'a ma e mata'ina tele a lätou
puletasi. E tusa o le 'afa o tamäloloa e lavalava 'ie lanu 'ese'ese,
'ae o isi e fai o lätou 'ofuvae faigaluega ma o lätou 'ofutino
aloha, mitiafu po'o le fa'asausau fo'i. Toetoe o tagata 'uma
e lë se'evaevae.
I fafo ane o le fale'oloa, Tropical Isle
Grocery, o lo'o iai le fale 'aisikulimi, ma sä alumia lava le
pisinisi lea. O tamaiti, e o'o lava i tagata matutua, sä tumutumu
'i ai e fa'atau 'aisikulimi po'o vai inu fo'i. 'Ou te manatuaina
aso o o'u ä'oga i Malaeloa i le isi itü o le motu, o se fa'ailoga
maualuga tele se tagata e alu atu 'i le ä'oga ma sana mea'ai
papälagi e iai lole, pululole, falaoa po'o se pani fo'i, e 'ai
i le mälölöga. 'Äfai o itü'äiga mea'ai ia e alu atu ma le tagata,
'ae lë o se talo, 'ulu, fa'i po'o se popo fo'i, o lona uiga
'ä lë poto, e fao 'uma lava fo'i po'o tamaita mätutua. O aso
nei, o ia itü'äigämea 'ai fa'apapälagi, 'ua toetoe o tagata
'uma e fai mö lätou i aso 'uma.
O le latalata atu lava o la'u savali atu
'i le mäketi, o le fa'ateteleina fo'i lea o le sau a le pisa
ma le väväö. Sä 'ou ofo i le faiga fa'aona pö nei 'ua fai ai
le mäketi lea. "Ua lë toe iai le mäketi lea sä mäsani ona
fa'alalä ma timu'ia ai tagata fa'atau i fafo. O se fale 'ua
fau fa'atäfafä e tusa ma le selau futu i ona itü ta'itasi, 'ua
fau fa'afesäga'i ina ia maua ai se fa'atäfafä tele 'ae tälaloa
le 'ögätotonu, ma o lo'o sosolo ai le mutia. O le nofoaga lea
e mälölö 'i ai ma talatalanoa ai tagata.
O le mäketi lenei, e tusa ma le sefulu ma
le lima futu le lautele, o ona fa'apaologa fa'atafafä, ma lona
fa'atautau e ato i fasi laupapa ato fale. O le fola ma pou o
le fale, e fa'asimä. E leai ni puipui. O fata po'o laulau fa'atau,
e i totonu lea o fale 'ae fa'aavanoa le 'ögätotonu. O tagata
fa'atau, e ui ane lava i 'autafa o fata ia, 'ae mätele lava
i le ui ane i fafo. E fa'aavanoa lava 'auala e ui ai tagata
i le 'ögätotonu po'o le ulu fafo fo'i.
O tua atu o fata ia, o lo'o iai 'ögäniu e
nonofo ai tagata e ana mea fa'atau, ma fola ai a lätou mea fa'atau
e iai 'aufa'i mätutua ma 'aufa'i pula, pupu'u pë 'u'umi, ma
puputa pë pä'e'e fo'i. E mänaia tele le fa'i matua 'ae saka
pë fa'alifu, ma ina'i ai le pisupo, 'apapilikati, 'apasätini,
'apatuna, po'o le fasipovimäsima fo'i. O talo fo'i e 'ese'ese
le läpopo'a. E 'ämata mai lava i talo e pei ni tïpolo le läpopo'a
se'ia o'o lava 'i talo e pei ni meleni le läpopo'a.
E ui ina 'ou te lë fiafia tele e 'ai talo,
'ai talo, 'ae e mänaia tele pe'ä tao ma 'ina'i a'i ni palusami
po'o ni pïsupo fo'i. O 'ulu läpopo'a ma läiti, läpotopoto ma
fa'alä'umi'umi o lo'o faulala'i i talaane o kükama ma tïpolo.
O lo'o iai fo'i ni popo ma ni niu 'ua 'uma ona o'a. O iai fo'i
ma ni tauaga e tatau a'i penu popo pe'ä 'uma ona valu, 'ätoa
fo'i ma ni fagu'u Sämoa.
O le va'aiga i le mäketi e fa'amanatu mai
ai 'iä te a'u Asoto'ona'i 'a'o o'u la'ititi, e mäsani ona mä
ö ai ma lo'u tinä 'i le mäketi. O le tafa o ata i le vaveao
e 'ämata ona la'u ifo ai a mätou mea fa'atau mai i luga o le
mauga, 'ina 'ia maua le pasi muamua o le taeao e 'ave ai 'i
le taulaga. I le mäketi, e mäsani ona mä nonofo i lalo o le
mago ma tälotälo 'ia vave ia ona ui ane se isi ma taulia vave
ai ä ma mea fa'atau.
A maua se lima tala o a mä mea fa'atau, 'ua
lava telë lenä mö le fa'atauina o a mätou suka, mäsima, 'apa
i'a, ma 'apa fuälä'au, mö le vaiaso 'ätoa, 'auä e totö lava
e mätou a mätou talo, 'ulu, fa'i, mätou te 'a'ai ai. O le isi
mäfua'aga e ala ai ona mä mana'o 'ia vave taulia a mä mea fa'atau,
'ina 'ia vave fo'i lea ona mä ö 'i le fale e tapena le fa'apusa
mö le to'ona'i i le Aso Sä. 'Auä, o le tuai lava o le taulia
o mea ma tuai ai ona mä ö 'i le fale, o le leva fo'i lenä o
le pö o tau tapena le fa'apusa.
O le mäketi fo'i lea i Fagotogo, o le taula'iga
fo'i lea o pasi mai i itü 'uma o le motu. E ta'alili mai, fa'atali
mö ni isi päsese, ona toe fo'i fo'i lea 'i tua 'i nu'u tua.
E 'ese lava fo'i le fausaga o pasi i Amerika Sämoa. O tama'i
loli po'o piki'apu e toe fau fa'apasi i laupapa e tagata. Talu
ai ona e leai se kamupäni fai pasi, e tali tutusa lava le 'ese'esega
o fausaga o pasi ma tagata e ana ia pasi.
E mäsani ona iai i totonu o pasi nei ni nofoa
'u'umi e lua i 'autafa ma le isi e fa'alava i tua, ma le faitoto'a
e i luma. O pasi e sili atu ona lelei, o pasi ia e iai atu nofoa
nofolua e lua i 'autafa, 'ae avanoa le 'ögätotonu. O aso ia
'ua tuana'i sä tatala tua e fai ma faitoto'a.
E leai ni puipui o pasi nei i luga a'e o
nofoa. O le taualuga, e ato 'i laupapa ma na o le pau lea o
le lafi'aga mai le timu po'o le lä. E iai lava isi pasi e fai
fa'amalama seloloi e mafai ona tu'u 'i lalo ma luga. O se pasi
telë se posi e ofi ai e tusa ma le to'aluasefulu tagata.
O le mea e mäfuli tele 'i ai pasi 'uma lava
i la'u va'ai 'i ai, o le teuteuga lea o tino o pasi. O 'ilätou
ia e ana pasi, po'o tagata ta'ito'atasi, 'äiga, po'o se 'aulotu,
e tauvä i le valiga fa'amänaia o ä lätou pasi. E tali tofu lava
le pasi ma lona igoa e fa'aigoa ai, ma e lë gata i le i tusi
'upuina o le igoa, e tusi ai fo'i ata.
E föliga mai e lëai lava se fa'atüläfonoina
o le feoa'i o pasi nei. E tauvala'au isi 'ave pasi 'i isi 'ave
pasi, pë fetälia'i fo'i i le fa'a'e'ë o pü, fa'a'i'ï täofi ma
toe fa'aoso. Sä 'ou faitauina ni isi o igoa o pasi: Rainmaker
Bus Company; 'Äeto Transport; Manulele Tautala; Moso'oi Pala.
E lëai lava se igoa e fa'aono ta'u mai ai 'iä te a'u le pasi
e alu 'i le mea 'ou te fia alu 'i ai, o Leone lea, le nu'u lea
e tülaga lua lona telë 'iä Amerika Sämoa 'ätoa. E tusa e sefulu
ma le lima maila le mamao ma Pago Pago, i le itü 'i sisifo o
Tutuila.
Sä iai se tamaitiiti sä tütü i o'u tafatafa,
ma sä föliga mai o lo'o fa'atali sana pasi. Sä 'ou fiafia 'ina
'ua 'ou fesili 'i ai e fa'asino mai lo'u 'auala 'i Leone 'ae
fai mai o ia fo'i e alu 'i ai.
Sä fönö leo tele le tamaitiiti i le 'aveta'avale
o se pasi na sosolo ane 'i o mä tafatafa, ona e tau lë lagona
se leo i le leo telë o le pese o lo'o tä mai ai. "E vave
ona 'e alu 'i Leone?"
"O lea o le'ä 'ou alu, tuliosi mai!"
Na maua o mä nofoaga e lata 'i luma. E mäsani le tamaitiiti
ma le isi tagata o le päsese ma sä talanoa loa, 'ae le'i 'umi
'ae 'uma a lä tala, ona lë pisa lava lea o se isi. Sä lelei
lo'u nofoaga i le matamata 'i fafo.
Na oso mai le mätou pasi mai le mäketi ma
afe atu 'i le 'auala tele. Na 'ou iloa atu le fale laupapa pa'epa'e
ma ona fa'apaologa e lua, ma ona poutü läpopo'a. O le fale fa'amasino
maualuga lea a Amerika Sämoa.
'O o'u manatua 'ea föliga o le fale lea,
pei e tali föliga tutusa lava le fale lea ma fale 'ava i totonu
o fale talimälö ia e mäsani ona fa'aali mai i ata kaupoa?
I ona tafatafa ane, 'ae fai sina mao tua
atu, o lo'o iai le falesä L.M.S. a Fagotogo. O le isi itü o
lo'o iai se fale Sämoa talimälö o se matai, masalo fa'ato'ä
ato lea 'ina 'ua tali ai ana mälö i le sisigä fu'a talu ai nei
a Amerika Sämoa. O tua atu o lo'o iai le fale afolau o lo'o
saofafa'i ai fafine ma fa'atau a lätou mea taulima 'i tagata
tafafao mai fafo po'o türisi. O tua atu o le afolau lea, o lo'o
fai mai ai le galuega o le fale fono fou.
I le isi itü mauga, 'i lo'u itü taumatau,
o lo'o iai le malae ta'alo o le taulaga. O se va'aiga 'ese le
tülaga na o'o 'i ai le fiafia o tagata. O le fe'ei ma le tau
tuliususü, tau tulioso, tätä 'atigi'apa, taili fa'aili, ma tau
fönö solo 'a'o fa'agäsolo ta'aloga kirikiti e lua o lo'o fai.
O le malae ia 'ua matuä palapalä 'uma. I le vaitaimi lenei o
le tausaga, e iai le ta'amilosaga kirikiti a nu'u 'uma e fai
i aso to'ona'i 'uma lava. E tofu le nu'u ma ä lätou 'au ta'ilua
- o le 'au a tane ma le 'au a tama'ita'i. O le tausinioga lenei,
e tauvä lava 'au a tama'ita'i, tauvä fo'i 'au a tane lätou.
O ta'aloga lä ia e lua o lo'o fai mai mai, o ta'aloga ia a tane
i le isi itü o le malae, ma le ta'aloga a tama'ita'i i le isi
fo'i itü o le melae.
O tala atu o le malae, 'ou te iloa atu ai
le fa'asologa o fale'oloa tuai, e iai le Scanlans, Kneubuhls,
ma le Pago Bar, soso'o ane ai ma se väega o lo'o avanoa, e lëai
se mea o iai. Sä 'ou tau matemate po'o le ä se mea sä tü ai
i le avanoa lea, po'o le mea, 'ailoga lava na iai se mea?
I tafatafa ane, o lo'o iai le fale 'otiulu,
e fa'asimä, e fogäfale tasi, tasi fo'i le potu, ma fa'amalama
e fa'au'amea. Na 'ou manatuaina o le fale lea sä 'avea ma falepuipui
o tama'ita'i i aso ia 'ua leva. Soso'o atu ai ma le isi fale
e tali föliga tutusa lava ma le fale lea, ma sä 'avea ma falepuipui
o tane i aso ia. O le fale lea 'ua 'avea nei ma fale e ta'ua
o le Territorial Liquor Store a Amerika Samoa e fa'atau ai 'ava
mälolosi, ma pia.
O tua atu o lo'o iai le fale fogäfale lua,
e vali pa'epa'e fo'i. O le fogäfale alalo e puipui simä ma o
lo'o iai Ofisa o leoleo. O le fogäfale aluga e fau i laupapa,
ma o lo'o iai 'uma Ofisa o vaëga e lua o le Fono Faitulafono.
O tala atu o fale ia, o lo'o iai se fale tele 'ua sili lona
mätagä i totonu o le taulaga. O se fale fou lava, 'ae o lona
vali lanu 'efu'efu 'ena'ena, ma lona fausaga e föliga mai o
se poloka simä tele, 'ua pei ai lava o se 'olo i aso ia o 'Europa.
O le igoa o lea fale o le LUMANA'I, ma o se fale taugatä tele.
O fausaga tuai ia fa'aAmerika, e matuä lë talafeagai lava ma
le vevela o le tau o Amerika Samoa. O le fogäfale alalo, o lo'o
iai le Ofisa o le lälä o le fale tupe a Hawai'i, e fa'asaga
aga'i 'i le malae. O le isi itü o lo'o iai le Fale Meli fou
a le Iunaite Setete. O le itü o le fale o lo'o fa'asaga 'i le
'auala, o lo'o iai fa'asitepu e lua i fafo e ui atu ai 'i luga
'i le fogäfale aluga. O i 'inä o lo'o iai Ofisa o kamupanï va'alele.
I le itü o le uafu, e na 'ona tau atu o la'u
va'ai 'i le fale o le Navy. O le Navy Communication, 'ua 'ävea
nei ma Ofisa o le Türisi. O le Fale Meli tuai ai 'ua toe fa'afou
e fai ma fale mata'aga, o le Mrs. Haydon's Museum. Sä 'ou iloa
atu fo'i le Reid's Pool Hall ma le fale lïpea va'a a le Mälö
o lo'o i tua atu o le Museum. Sä 'ou iloa atu se va'a o la'u
ifo lana uta i le uafu fou i tala atu 'i tua.
E iai le lainäfale mänanaia lava o lo'o fa'asolosolo
atu i 'autafa o le 'auala i luma atu. O fale fa'atäfafä ma o
lätou taualuga e fa'atutü 'i lugä, ma e fa'auaea valavala 'uma
ona itü. Na fuafua lelei le tö lä'auina o le laufanua lea e
iai fale i la'u mätau atu 'i ai. Mänaia fo'i le tülaga o niu
'u'umi o lo'o i gätai atu i le matäfaga. O fale nei sä nonofo
ai le Navy i aso ia. Sä fa'aigoa muamua o le Centipede Row,
'a'o lea 'ua 'ävea nei ma fale e nonofo ai papälagi maualuluga
o le Mälö.
O lo'u itü taumatau o lo'o iai se 'auala
tä e oso atu i lalo o se faitoto'a ma'a matagöfie, aga'i atu
ai 'i luga o le a'ega, ui atu ai i se togälä'au lauusiusi, 'äga'i
atu ai 'i se fale laupapa pa'epa'e e uiga 'ese lona mänaia.
O lo'o iai se alaupapa i le faitoto'a o lo'o tusi mätamäta tetele
ai 'upu nei: "Maota o le Kövana, 'ua sä le ulufale"
(Government House: Admission Positively Forbidden).
'A'o mätou pi'o atu i le itü taumatau o le
tolotolo, sä 'ou va'aia le Intercontinental Hotel, ma fa'asolo
atu ai 'i Utulei. O i 'inei o lo'o iai le Ofisa o Ä'oga maualuga
a Sämoana, ma Ofisa maualuluga o le Mälö.
O i 'inä fo'i na 'ou fa'ato'ä va'ai ai 'i
le fale mäta'aga fou lea o le Lee Auditorium po'o le Fale Laumei
- e mäfua lona igoa ona o lona tino mai e pei o se laumei. Na
mätou ui atu fo'i i ni isi fale e nonofo ai tagata faigaluega
a le Mälö, nai fale'oloa läiti, le pamu penisini a Scanlan,
tane suäu'u tetele, 'ia, ona mätou tu'ua loa lea o le taulaga
ma le fiafia.
Ona fa'asolo atu ai lava lea o le mätou pasi
i le fepi'opi'oa'i o le 'auala toe väiti. O lo mätou itü tauagavale,
o le sami ma le matäfaga. Sä tau leai së talanoa o le päsese.
E tusa fo'i pe ana fia talanoa ni isi, e tau lë lagona lava
i le leo tele o sipika o lo'o tä mai ai pese Sämoa, 'ätoa ma
le üü o le afi o le pasi.
Ina 'ua mätou o'o atu 'i Faga'alu, sä mätou
va'aia le falema'i fou o le LBJ Medical Center. O fale e fau
fa'aföliga i fale Sämoa. Na tü le mätou pasi i inä mö se tamäloa
ma lona atali'i. E mäsani le tamäloa lea na fa'ato'ä oso mai
'i totonu o le pasi ma le fafine na mätou ö mai fa'atasi mai
Fagotogo. Sä talanoa loa.
"O fea 'ä lua malaga 'i ai ma lou atali'i?"
sä ia fesili ane ai.
"Mä te ö atu fo'i 'i le lä fa'aitü,"
sä ia tali ane ai ma geno lona ulu aga'i 'i le itü lea e alu
aga'i 'i ai le pasi.
"Va'ai fo'i 'i le fale fou o le 'äiga
lale, fa'ato'ä 'uma atu nei ona fai 'ae o le lä 'ua ato 'i lalo
e le matagi i le vaiaso na te'a nei. 'Ua matuä taugatä tele
fale i nei aso. 'Ua lë tutusa ma aso lä."
"E sa'o a 'oe, fai mai o le nu'u lenei
o Nu'uuli na sili ona lavea leaga i le matagi. 'Ia, o mala lava
nei e o'o 'i nu'u fasioti tagata."
Sä töë ni isi o le päsese ona o le faiva
lava lea o le nu'u lea o le fa'amisa ma le fasioti tagata. Sä
'ou 'ata'ata lëmü lava ma 'ou mäfaufau 'i misa a nu'u i aso
'ua te'a.
'A'o sä alu atu pea le mätou pasi ma fepi'opi'oa'i
i mau pi'oga lauiti ma le pi'o tü, sä 'ou lë toe maitauina loa
igoa o lea nu'u ma lea nu'u na mätou ui atu ai. Sä 'ou le'i
manatuaina fo'i ni tüa'oi o nu'u taitasi. Sä lëai ni laupapa
e pei o laupapa ia e fa'asino mai ai lea mea ma lea mea e pei
ona 'ou mäsani ai i Hawai'i.
O le tele o fale afoloau sä iai muamua, 'ua
lëai nei. O nai fale na totoe, sä föliga fa'anoanoa lava, ma
e toetoe a mälepelepe.
O le tele ia o fale fou na 'ou va'aia, ma
e tali föliga tutusa 'uma lava. O fale ia e fogäfale tasi, tasi
le faitoto'a i le 'ogätotonu ma fa'amalama ta'itasi i ona 'autafa.
E fa'asimä 'uma lava le fale 'ätoa, 'ae ato 'apa ma e fa'atafafä
'uma lava pei o ni pusa. E föliga mai e lë taitai ona ö gatasi
ma le lauusiusi fa'alanulau'ava o lä'au ma fugälä'au o lo'o
si'omiaina ia fale.
Na 'ou fesili 'i së tasi o le päsese po'o
ä ia fale 'ae fai mai o fale o le äfa. Fai mai o fale, na fuafua
'uma lava le faiga e papälagi o lo'o faigaluega i le Mälö. O
nei fo'i fale 'ua föa'i fua ane mö tagata.
Na 'ou va'ai fo'i 'i ni Hamburger Drive-ins'
ma sä 'ou matea o fale nei, 'ai ni fale na fa'atü e ni tagata
Sämoa sä nonofo i Hawai'i po'o California i ni tausaga se tele,
ma o lea lä 'ua fa'amälölö mai i nu'u na fananau ai, ma fai
ä lätou pisinisi ia. O le tele o fale fou mänanaia, o fale ia
na fa'atü e tagata 'ua ta'i tolusefulu tausaga o i le fitafita
a le Mälö. Na 'ou va'aia fo'i ni tama'i falesä fou o isi Ekalesia
e le'i iai i inei 'ae'ou te le'i alu 'ese ma Sämoa. O lotu ia
e iai le Fa'apotopotoga a Ieova, ma le Molimau a Ieova.
I tala atu o le 'auala e alu 'i le malaeva'alele
i Täfuna, i le taufa'asi'usi'uga o le togäniu tuai o le Mälö,
o lo'o tutü mai ai fale tetele papa'e fa'aonapönei. O le laupapa
e fa'asaga mai i le 'auala o lo'o tusi mai ai le igoa o le "Ä'oga
Mauäluga a Mapusaga". O le ä'oga lea a le lotu Mämona.
Ina 'ua lata atu le pasi i Leone, sä 'ou
tau autilo solo mö se mänoa po'o se fa'amau e fa'atü ai le pasi
- e lëai se mea. E lëai fo'i ni laupapa i le 'auala e fa'ailoa
mai ai le mea e tü ai le pasi. Na 'ou tü loa 'i luga ma 'ou
tau savali fa'ano'uno'u atu 'i luma. Na iloa mai a'u e le 'ave
pasi i le fä'ata ma fesili mai pë 'ou te nofo i 'ï. Sä fa'atü
loa le pasi, tu'u lea 'i ai o la'u sëleni, ma 'ou alu loa 'i
lalo. Sä toe oso le pasi ma le pepefu mai o tua.
Sä 'ou tilotilo atu loa 'i le Nu'u sä 'ou
mäsani lelei ai. E le'i tele na'uä se suiga, ona o lo'o iai
pea pine fa'amau o lo'o fai ma fa'ailoga va'aia i le nu'u. O
malumalu tetele ia o le Ekälësia L.M.S. ma le Ekälësia Katoliko.
Sä 'ou savali atu i le 'auala tä o lo'o fa'alava
i le 'ogätotonu o le 'a'ai. Fai mai le tala, o le 'ogä'ele'ele
lea 'ua alu ai nei le 'auala, o le mea lea na fai ma malae o
le Nu'u i aso lava ia, 'ae 'ou te le'i fänau mai fo'i a'u ia.
Fai mai tasi lea malae sä sili ona mänaia 'iä Sämoa. O fitafita
a le Iunaite Setete na lätou faia le 'auala lea, fa'aagaga mö
le taua. 'Ou te manatuaina, fai mai na fa'aleagaina lava le
lau'ele'ele e aunoa ma se logoina o se tasi o le nu'u, po'o
'ilätou e ana ia fanua. E lë tioa fo'i se isi, 'auä o le vaitaimi
lea o le fefefe o tagata iä Sapanï. O le pogai lea o le lëai
o se isi e fa'alavelave. Sä 'ou tau mäfaufau pë fa'amata na
iai se taui o mea ia na fa'aleagaina 'ina 'ua 'uma le taua.
Na 'ou ui atu i tafatafa o le tama'i fale'oloa
o Pö'ia le tuafafine o lo'u tamäfai o Samasoni, ma 'ou fa'asasa'o
atu ai loa i le fale o Save, le uso matua o Samasoni. O ia lea
sä 'avea ma Matai o le 'äiga. Tusa 'ua sefulu nei tausaga talu
ona maliu o ia. E le'i leva atu fo'i le maliu o lona faletua
(avä) i California, ma sä alu 'i ai lo'u tinä i lea maliu.
O lo'o nonofo ai nei i le fale le atali'i
matua o Save, o Tafia'ina ma le lätou 'äiga, fa'atasi ai ma
lona tuafafine o Mausa ma lona to'alua. O Tafi sä faife'au i
le lotu L.M.S. i le nu'u o Vatia i le tausaga na te'a nei. Sä
nofo ai fo'i lo'u uso o Fotuotausala.
E ui lava 'ina o le fale o Save o se fale
papälagi, ma e täpunipuni, e peisea'ï o lo'o fa'atümauina pea
le mänu Sämoa. Na 'ou o'o atu loa i luma o le fale, o'u tütü
ai loa ma 'ou fa'apea ifo 'iä te a'u lava: "E tatau nei
loa 'ea ona 'ou tu'itu'ia le faitoto'a lea e i luma?" E
lëai ma se isi o le 'äiga o Samasoni o ona iloa o lea 'ou te
i Sämoa nei. Ona o lo'u naunau lava 'ou te fia alu e asi le
fa'ato'aga a mätou i luga o le mauga, o lea na 'ou fa'apea ai
loa, 'ou te lë ulufale pe'ä to'atele ni isi o lo'o iai. E tele
ai fo'i le talanoa ma ni isi fa'aleaganu'u e tusa ai ma la'u
taunu'u mai. O le isi mea, 'ou te lë o mautinoa lelei po'o le
ä le tülaga o le aganu'u i tülaga fa'apea, ma 'ou te lë mana'o
fo'i e fa'amatagä le mätou 'äiga pë mäasiasi ai fua a'u ia i
le fa'ailoaina o lo'u lë ämana'iaina o ia mea.
Sä 'ou savalivali lëmü atu loa i tuäfale
ma 'ou fa'asi'usi'u mata 'i totonu o le fale. E lëai ma se pisa.
O lona uiga e lë to'atele pë lëai fo'i ni isi o lo'o i totonu.
Sä tau feololo ifo la'u fa'alogo i le taimi lea.
I tafatafa o le tulimanu o le fale, sä ta'a'alo
ai ni tamaiti se to'atolu. Sä 'ou tütü ai loa i 'inä, pei lava
'ou te lë o iloaina ni tamaiti, ma ula la'u sikaleti.
Mulimuli ane, sä 'ou fesili loa 'i
ai.
"O ai lä e i totonu o le fale?"
"Asi."
O Asi o le afafine la'itiiti lea o Tafin
- masalo pë 'ua 'ätoa nei le sefulu ma le ono o ona tausaga.
Sä 'ou la'a atu loa 'i le faitoto'a i tua ma tu'itu'i. Sä 'ou
lagona atu le savali mai o le tagata aga'i mai 'i le faitoto'a.
Sä tau mätala mai le faitoto'a ma fesili mai se leo teine,
"O ai?"
"Dixie."
Sä toe tapuni fa'avave le faitoto'a. Sä 'ou
tago ifo loa ma talai o'u se'evae, tatala ma le faitoto'a, ma
'ou ulu atu loa 'i totonu. Sä 'ou mautinoa o 'Asi lea, e ui
lava 'ua leva 'ou te le'i toe va'ai 'i ai. Sä tutü mai o ia
ma se toea' ina ma fa'atau pupula mai 'iä te a'u, pei o ni tagata
'ua mëia.
"O 'oe o Asi, a 'ea?" sä 'ou fesili
atu ai.
"Ioe, 'a'o ai 'oe?"
"Dixie."
"Pepelo."
"O fea Tafi?"
"O lä e alu 'i Fagatogo."
" 'A'o fea Mausa ma lona to'alua?"
"O lä 'e faigaluega 'uma i Fagatogo.
O fea 'e te sau ai nei?"
"O lea fa'ato'ä 'ou sau mai Fagatogo."
Sä 'ou iloa atu lava i lana pupula e lë talitonu
o a'u o Dixie. 'Ou te iloaina sä la'itiiti tele o ia 'ae 'ou
alu loa 'i Hawai'i. Sä 'ou la'itiiti fo'i ma pa'e'e i le vaitaimi
lea. E le'i faia fo'i sa'u matatioata. O lea fo'i 'ua 'ou läpo'a
ma la'u 'ava 'u'umi. E lë tioa ona lë maitauina a'u. Sä 'ou
'ata loa ma fa'amatala 'i ai.
"E te'a ifo loa Niusila mai le falema'i
(Trippler Hospital) 'ona ö mai loa lea ma Mua i le va'alele
o le Mälö." O Mua o le to'alua lea o Tafi, 'a'o Niusila
o le tuagane matua lea o Asi. E ma te tupulaga lelei lava ma
Niusila, ma sä o le lelei ia o le mä uö i aso o mä läiti, 'a'o
mätou nonofo fa'atasi i le mauga. O Niusila lä lea 'ua i le
Maligi.
"O le ä le ma'i o Niusila?"
"Na 'ou fa'alogo na fai le ta'otoga
o lona manava."
"E ö mai fa'atasi lä ia ma Mua ma le
Pepe?"
"Ioe, o le mea lenä na fai mai ai Mua."
" 'Aue 'e, 'a'o lea fa'ato'ä alu atu
nei fo'i Niusila i le vaiaso na te'a nei, sä mätou fai kirisimasi
i 'inei i lana fa'amälölöga.
" 'Ou te iloa, 'ae na fai sa'o ane lava
Mua e ö mai ma le Pepe ma Niusila i le va'alele o le Mälö."
"O ä mea a Fotu o lo'o fai?"
"O lä e faigaluega i le Toyota Motors
i Waipahu ma, fa'ato'ä fa'atau talu ai nei lana ta'avale."
Sä föliga mai 'ua tau talitonu 'Asi o a'u
o Dixie. Sä fai ane le toea'ina, " 'Ua fo'i ifo Mua mai
le Mainland?"
"Ioe, sä nofo i o'u mätua, fa'ato'ä
alu ai 'ina 'ua 'uma le fa'aulufalega o le falesä L.M.S. a Waianae.
O le lä 'ua toe fo'i ane ma nofo i o'u mätua ma fa'atali ai
le te'a a'e o Niusila mai le falema'i.
Sä luelue le ulu o le toea'ina ona taufai
mou atu ai lea 'i tua ma Asi 'i le isi itü o le fale. E le'i
'umi 'ae toe fo'i mai Asi ma la'u vai tïpolo ma toe mou fo'i.
E le'i 'umi 'ae ö mai loa ma ipu e tumu le isi i wahoo
'ae tumu le isi i 'ulu saka ma moa falai. Sä 'ou 'ai loa ma
talanoa, 'a'o mata'i mai a'u e le väega.
Sä 'ou 'ai loa ma talanoa, 'a'o mata'i mai
a'u e le väega.
"Vasega fia lea 'ua 'e iai nei Asi?
"Vasega sefulu."
"O le ä le ä'oga lea 'e te ä'oga ai?"
"Ä'oga maualuga a Leone."
"O fea lou tuagane o Fäleti?"
"O lä e i luga o le mauga o Olovalu."
"O ä'oga lava Fäleti?"
"Na fa'au'u i le tausaga lea, ma o lea
'ua ä'oga nei i le Community College a Amerika Sämoa."
"O ai isi lä e i le mauga?"
"O Fäleti ma Fotu matua (Le uso o Tafi)
ma lo'u tuagane la'itiiti ma le tama Upolu, ma isi tamaiti."
"O mafai lava ona oso i le 'auala le
lä e i Malaeloa 'äga'i 'ï le mauga?"
"Lëai, 'ua lë toe iai le 'auala lenä."
"Na o le 'auala la e i le nu'u o Fütiga
e mafai ona 'ou oso ai, a 'ea?"
"Ioe."
Sä 'aumai e le toea'ina le 'apa fafano 'ou
te fafano ai 'ina 'ua 'uma ona 'ou' ai. Sä 'ese la'u fa'alogona
i le taimi lea, ona 'ua pei 'ua 'ou faia le toea'ina ma a'u
tävini.
E le'i 'aumaia lava e se tagata se 'apa fafano
'iä te a'u talu ona 'ou ola. 'A'o o'u la'itiiti, sä 'ou laulauina
mea'ai ma 'ave 'apa fafano 'i o'u mätua po'o ni isi fo'i o tagata
e asiasi ifo i le mätou 'äiga. O lea 'ua feliua'i. 'Ua 'aumai
'iä te a'u le 'apa fafano.
Sä 'ou fa'afetai loa i le toea'ina ma Asi
ma 'ou tago atu loa 'ämata ona tapena ipu sä 'ou 'ai ai, 'i
le umukuka. Sä fa'atoga ane ma fai ane e tu'u 'iä lä'ua lä te
tapenaina. Sä 'ou tago loa i le 'apa fafano ma savali ma a'u
'i le umukuka e fufulu ai o'u lima. Sä 'ou ofo ona o lea lava
e tümau le aganu'u lea tau fa'aaloaloga i Sämoa.
Sä 'ou fo'i ifo loa ma 'ou saofa'i i se nofoa
fa'amalü. O Asi ma le toea'ina sä i tua pea i le umukuka. Sä
'ou fa'apea loa o le 'ä 'ou alu loa 'i le mauga.
'Ou te o'o atu 'i le umukuka o 'a'ai le toea'ina
ma Asi ma e föliga mai o lo'o samusamu i toega mea'ai o la'u
'aiga. Sä 'ou te'i ma fai fo'i si na 'ou fa'anoanoa ona toeitiiti
lava 'uma mea'ai ona 'ou 'aia. 'Ou te le'i iloaina e le'i 'a'ai
le lätou 'äiga.
Sä 'ou toe fa'afetai ma fa'amävae loa 'i
ai. Na 'ou fai 'i ai 'ou te toe sau i se isi aso.
Sä 'ou alu ane loa ma fa'atali le pasi e
alu i Fütiga. Ina 'ua taunu'u, sä totogi lo'u päsese ma 'ou
oso loa 'i lalo. Sä 'ämata loa la'u savaliga äga'i i le mauga.
O le 'auala lea na 'ou ui ai, sä 'ou mäsani lelei ai lava i
aso o o'u la'itiiti.
E le'i 'umi 'ae 'ou tau atu loa i le fale
o Milosia ma Pua'atoli'ulu. O le lä fänau tama sä mätou ä'o'oga
fa'atasi ma lo'u tuafafine o Felila i le ä'oga tulagalua a Malaeloa.
O igoa o tama o 'Upu, Paepae, ma Paoa. Sä 'ou fa'alogo mai i
Hawai'i 'ua ö tama ia i California e nonofo ai i le lätou tuafafine
matua 'ua fa'aipoipo.
Sä mäsani ona ö atu tama ia 'i le mauga ma
mätou tafafao ai. Sä mäsani fo'i ona fetüfaa'i a mätou mea'ai.
'Ä tele loa ni mätou pua'a po'o ni i'a, ona 'ave lea o se isi
väega mä Milosia - e 'äiga ma Save. O isi fo'i taimi e 'aumai
ai fo'i a mätou i'a iä Milosia.
'Ou te manatuaina le isi aso na tuli ane
ai e Milosia, ia Paepae e 'ave ane ni i'a vela mä mätou. Na
sau Paepae ma tu'u le 'ato i lo'u tinä ma fai ane, "O i'a
nä, na 'aumai iä Milosia." Na alu loa Paepae 'ae mätou
fetägofi atu tatala le 'ato. E lëai ma se i'a e tasi na iai.
Na o lau'ulu na afïafï ai mea pei ni i'a.
O le taeao na soso'o ai na usu ai Samasoni
'iä Milosia pë o le ä le mea 'ua 'aumai ai lea 'ato'ato e na
o otaota 'ae leäi ni i'a. Sä te'i Milosia ma vala'auina loa
Paepae. O le mälosi o le fa'asufiga na ta'u ai loa e Paepae
o ia na na 'aia 'uma i'a.
O lo'u itü tauagavale na 'ou va'aia ai se
fale afä i le fanua o Milosia. O o'u luma atu o lo'o tü ai pea
le fale papälagi tuai, 'a'o lo'u itü taumatau o lo'o iai fo'i
le isi fale afä.
Sä 'ou iloa atu foi se faleo'o, ma le umukuka
i tua atu. E to'afä ni teine sä laga 'ato, ma sä 'ou iloa atu
'ua tao le lätou umu. O le isi teine sä saeina le launiu, 'a'o
le isi sä salusalu tuaniu e fai a'i se salu. Sä vala'au mai
le isi teine,
" 'E te alu 'i le mauga?"
"Ioe." Sä 'ou tali atu ai ma fa'aauau
lava la'u savaliga. Na 'ou oso atu i lalo o le mago o Milosia
ma 'ou ui atu i tafatafa o le pä pua'a.
E le'i 'umi 'ae 'ou tau atu loa i le ma'umaga.
E to'atele ni tama sä galulue ai. Sä galulue lava ma talanoa
ma fai a lätou tausuaga. Sä tilotilo mai 'iä te a'u ma, ona
e le'i faia 'i ai sa'u tala, o lea na toe punonou ai 'i lalo
ma fa'aauau le lätou galuega.
E le'i iai se suiga tele o föliga o le 'auala
e o'o lava 'i 'ulu i 'autafa o le 'auala. Sä 'ou tau atu i ma'umaga,
o togä'ulu, nai togäfa'i ma niu 'u'umi e tütü solo.
Ina 'ua 'ou latalata atu 'i le 'auvae mauga,
sä 'ou iloa atu loa 'apa o le fale o Tafi i se mafola i luga
o le mauga, Pë fa'ato'ä 'afa la'u alu i luga o le mauga, 'ae
sä tau le mafai ona 'ou mänava i lo'u sela. Sä fai loa la'u
mälöloga. Sä 'ou manatuaina aso ia sä 'ou fetämo'ea'i ai i luga
o le mauga lea ma 'ävega talo, 'ulu, nonufi'afi'a, po'o fafie
fo'i.
Ina 'ua toe tau maua mai lo'u mälosi, sä
toe fa'aauau loa la'u sopo. O le taimi lea, 'ua 'ou savalivali
lëmü, se'ia o'o ina 'ou taunu'u atu 'i luma o se faleö'o. E
to'atele ni tamaiti o lo'o i totonu. Na o le to'atasi le tagata
'ou te iloa, na o le lä e ta'oto'oto mai i totonu o le fale
i luga o le fola laupapa palapalä o le faleo'o. Na 'ou iloa
lava o le fuaitino o Fäleti lea. Sä vala'au le isi tamaitiiti,
"Fäleti! Le papälagi lea 'ua sau.
Sä ea a'e 'i luga le ulu o le atali'i o Tafi,
ma sä 'ou iloaina atu na te lë o manatuaina a'u. Sä 'ou ulufale
loa ma 'ou nofo i luga o le fola laupapa ma 'ou fesili atu,
"O 'oe o Fäleti?"
Sä te'i loa ma nofo vave i luga ma fa'alagolago
i le pou ma fa'asaga mai 'iä te a'u.
" 'Ua 'ou fia inu tele, e iai ni tou
vai?" sä 'ou fesili atu ai.
Sä fa'anunumi pea mata o Fäleti ma fa'atonu
le isi tamaitiiti e ligi mai ni vai mai le tïpoti.
Na 'uma loa ona 'ou inu, o'u fai atu loa,
"Fa'ato'ä 'ou sau nei mai Leone."
"O ai lä e i le fale?"
" 'Asi ma le toea'ina. 'E te lë o manatuaina
lava a'u? O a'u o Dixie."
Sä tü vave loa i luga ma oso mai lülü lo'u
lima ma fai mai, "Oi sole! Oi sole!"
Sä muamua ona fa'afeiloa'i mai 'iä te a'u
le tama Upolu o Sätini, ma e föliga mai e matua le tama lea
iä Fäleti. Na fa'afeiloa'i mai fo'i lea o lona uso la'itiiti
ma isi tamaiti. 'A'o fa'atumulia pea Fäleti i le fiafia, sä
ia fesili mai loa, "O anafea na 'e taunu'u ai, mai i Hawai'i?"
"Aso Lulu, tusa 'ua tolu nei aso talu
ona 'ou taunu'u mai."
Sä 'ou inuinu vai lava ma fa'amatala tala
o le lätou 'äiga i Hawai'i.
" 'Ua 'e va'ai i le mea sä iai muamua
le tou fale?" Sä lülü lo'u ulu.
"Se i tä ö 'i ai i se taimi."
"Na 'e iloa ifo le fänau a Pua'atoli'ulu
o 'Upu ma Paepae lä e galulue i le lätou ma'umaga?"
"Na 'ou ui mai ai 'ae, 'ou te le'i iloaina.
Fa'apea lava a'u 'ai o i le Mainland. O anafea na toe fo'i mai
ai?"
" 'Ua tusa 'ua 'ätoa nei le tausaga,
ma 'ua lä fiafia 'ua toe fo'i mai."
O le isi tamaitiiti sä na fa'aaogäina le
naifi e tofi lua ai 'ulu. E ala ona tofi lua, 'ina ia vela lelei
ai, 'ae o le fa'aaogäina o le naifi e fai ai le galuega e lë
o se faiga fa'aSämoa moni lea. O le to'ipua lava e fa'aaogä,
ona o le talitonuga fa'apea, e lë lelei ai le manogi o le 'ulu,
ma e lë matagofie pe'ä lämolemole le vaeluaina o le 'ulu, 'ae
mänaia pe'ä föliga mai sä vavae i lima. Tali pe'ï o le vavaeina
o le pani i se tui 'ae lë o se naifi.
Sä tau nanä e le tamitiiti lona paië i le
'ua ia fa'aaogäina le papätua matatupa o le naifi, 'ae sä iloa
atu lava e Fäleti ma 'ote atu 'i ai. "E ita nei Tafi, alu
e fisi mai se lä'au e fai ma to'ipua."
E ui lava ina sä lë nanati le gäoioi a le
tamaitiiti, 'ae sä usita'i lava. Sä na o le nonofo o le 'auali'i
o Fäleti ma Sätini 'ae fai e nai tamaiti läiti le umu. Peita'i,
'ina 'ua 'ou fai 'i ai e fia tapu'e ni a'u ata, sä tulioso ifo
loa le 'auali'i ma fa'atagä vevesi solo i le faiga o le umu.
Na 'uma loa fo'i ona tapu'e a'u ata, toe saofafa'i fo'i lea
o le 'auali'i 'ae tu'u 'i nai tamaiti le faiga o le umu.
Tasi fo'i lea tülaga mäsani a Sämoa. E 'ämata
mai lava i le fa'ato'a savali o le tamaitiiti, e fai lava 'i
ai fe'au a lë e matua ane 'iä te ia. Ona fa'asolo ai lava lea
o ia i luga o le apefa'i. E lë aunoa lava ma së tasi e i ona
luga a'e, na te lë faia se fa'atonuga. I le fa'asolo atu lea
'i luga o le apefa'i, o le tagata pito la'itiiti e tatau ona
fa'aalia le fa'aaloalo 'i lë e matua, ma 'ia usita 'i e aunoa
ma se tali 'upu i mea 'uma e mana'o ai. E mausalï lava le tülaga
lea e fa'apea: "O lë e pule, o lë e matua." 'Aemaise
i totonu o 'äiga, e lë tatau fo'i ona tautala le tamaitiiti
pe'ä fai tala a tagata mätutua, se'i vaganä o talanoa tonu ifo
'i ai. O fe'au 'uma o le 'äiga e o'o i le faiga o mea'ai, e
tele lava ina fai e tamaiti. 'Ä vela mai fo'i le mea'ai, o tagata
mätutua fo'i e 'a'ai muamua. O isi taimi, e o'o ifo i le taimi
e 'a'ai ai tamaiti, 'ua lëai se mea'ai o toetoe ona mole manava
ai lava lea. E seäseä maua e tamaiti se avanoa e 'a'ai ai i
mea'ai lelei e pei o povi ma i'a.
O le tülaga o Sätini, le tama lea mai i Upolo,
o se fa'ata'ita'iga lelei lava lei i le fa'atülagaina o tagata
i Amerika Sämoa i aso nei. E lëai se tagata Sämoa na te taliaina
lenei itü'äiga o fa'atülagana, pe'ä fuafua i le tülaga na iai
Sämoa i le lima sefulu tausaga 'ua tuana'i. Na 'ämata mai le
fa'atülagaga lea ina 'ua 'avea le Mälö o Sämoa i Sisifo ma Mälö
tüto'atasi. Tusa 'ua 'ätoa nei le sefulu o tausaga. E ui ina
e sili mamao atu le tamäo'äiga o Sämoa i Sisifo i tülaga tau
lau'ele'ele ma lona laufauna, o lo'o fa'asolo atu 'ina mativa
tele i tülaga tau tupe, talu ona tu'u 'ese le tausiga a Niu
Sila. O le vaitaimi tonu fo'i lea na taumafai ai le Iunaite
Setete e si'itia lo lätou fesoasoani 'iä Sämoa i Sasa'e po'o
Amerika Sämoa, e ala i tülaga tau tupe. Sä afua mai lea si'itaga
ona sä leva se vaitaimi o tu'u lafoa'i e le Iunaite Setete lo
lätou tiute o le tausiga lea o Amerika Sämoa, lo lätou Telitoli
Tausi. Lea lä 'ua lätou taumafai e toe totogi le lätou nofo
sala. Sä 'ämata loa ona liligi mai totonu o Amerika Sämoa le
miliona ma miliona o tälä i tausaga 'uma. Talu ai o tagata Amerika
Sämoa o tagata tausi ia a le Iunaite Setete, (le vasega lona
tolu i le fa'atülagaina o tagatänu'u a le Iunaite Setete, 'ae
sa'oloto lo lätou feoa'i i Amerika) sä fa'atuputupu teleina
pea le to'atele o tagata na tu'uva'a atu i Hawai'i ma California,
ona o sa'iligätupe lava. E mafai ona maua e lätou ni tupe se
tele i le mäsina e tasi nai lo tupe lätou te maua i Amerika
Sämoa po'o Sämoa i Sisifo fo'i i le tausaga 'ätoa. O tagata
lä o Sämoa i Sisifo, e lëai so lätou fa'atagana 'i totonu o
le Iunaite Setete. Sä faigatä tele tüläfono tau femalagaa'ina
i le vä o Sämoa i Sisifo ma le Iunaite Setete, e o'o lava fo'i
i le vä ma Amerika Sämoa. Peita'i, 'äfai e nofo se tagata Sämoa
i Sisifo i Amerika Sämoa, ma aloa'ia, e iai lona avanoa e ulufale
aloa'ia ai 'i le Iunaite Setete.
O Sätini o se tasi lea tagata o le 'au'äiga,
o se väega o le 'au'äiga o lo'o i Sämoa i Sisifo. O lea na 'aumai
ai e Tafi 'i Leone e faigaluega ai. So'o se taimi lava e lïpoti
leaga ai Sätini e se isi o le 'äiga lea 'i le Ofisa o Femalaga'iga,
o le taimi fo'i lea e toe fa'afo'i ai o ia 'i Sämoa i Sisifo.
E pei lava o le to'atele o tagata Amerika Sämoa, e mana'omia
tele e Tafi ni tagata e gälulue i lona fa'ato'aga. Tagata ia
e mafai ona ia fa'afaigaluega fuaina, 'a'o ö lana fänau 'i ä'oga,
pë ö fo'i e faigaluega tümamä i le Mälö. I ni isi fa'a'upuga,
o Sätini o le tävini lea a ona cousins. E pei ona 'ou
fa'ailoa atu muamua, o Sätini e matua atu i lö Fäleti, ma e
lë taumate e sili atu fo'i lona poto i mea tau faifa'ato'aga,
'ae sä manino mai lava, o Fäleti lea e pule ma faia fa'atonuga.
O Sätini o se tagata 'a'ami lea e faigaluega i le fa'ato'aga,
se'i vaganä ai, e lë totögia. O le faigaluega lelei ma le usita'i,
i le faigaluega mai lava i le taeao se'ia o'o i le leva o le
pö, o le'ä 'ävea lea ma 'auala 'ätonu e o'o atu ai 'i Hawai'i
po'o California.
O ni isi nä o o'u mäfaufauga 'a'o o'u matamata
i le taoina o le umu e tama.
E taufi maumau i lau'ulu ona soso'o atu ai
lea ma laufa'i. Ina 'ia puipuia malu le 'a'asa i totonu o le
umu, e fa'aaogä tauvela e toe ufi atu ai tua. Na pau lä le isi
mea lea e totoe, o le fa'atalitali lea 'i le taimi e vela mai
ai 'ulu - tusa pë 'afa itülä.
O le taimi lelei lava lea e asi ai le mätou
fale tuai. Sä mä tu'ua loa isi tamaiti 'ae mä ö ma Fäleti. Sä
mä oso atu i le 'auala lea sä 'ou mäsani ai. Sä fa'asino mai
e Fäleti le ku'ava 'ua lia'i 'i luga e le afä talu ai nei. Sä
'ou manatuaina lelei sä mäsani ona 'ou 'a'e'a'e i le ku'ava
lea pe'ä fua. Sä fa'alava se niu i le 'auala, tasi fo'i lea
töëga a le afä.
Sä ma taunu'u loa 'i le mea sä tü ai le mätou
fale. Sä lëai ma sina mea sä totoe, e o'o lava i se tülagäfale.
Sa 'ou maitauliaina ni isi o a'u uö, o le
mago, 'ulu, ma le nonufi'afi'a. O isi mea 'uma 'ua ufitia 'uma
i le fue, ma vao ma lä'au.
Sä 'ou manatuaina le mätou fale sä telë tele,
'ae o lea 'ua föliga mai e matuä la'itiiti tele.
Sä 'ou manatuina fo'i sä iai le pä tagitagi
sä i luma o le mätou fale. Sä 'ou autilo solo, 'ae lëai se mea
na 'ou va'ai 'i ai. Sä 'ou fesili 'iä Fäleti po'o le ä le mea
'ua tupu i le pä, 'ae fa'asino mai le fa'apüloulou 'ua mäfiafia
i le fue o lo'o sosolo ai. Tälofa e, i si tagitagi, e matuä
lë maua lava sona avanoa pe'ä leai le fesoasoani a le tagata.
E lë o toe 'umi 'ae mäe'a loa le tauiviga, ona pë loa lea ma
pala, ma fa'alafulëmüina ai le 'ele'ele mö 'ilätou na tapëina
o ia.
" 'Ou te fiafia lava e nofo i 'inei
pe'ä fai 'ae 'ou toe fo'i mai." O la'u tala lea iä Fäleti.
"E 'ese le mänaia, lëai se pisa, ma e matuä galo ai lava
le väväö ma le tauto'ai lea e maua ai tagata o lo'o nonofo i
le taulaga."
Peita'i 'a'o o'u faia ia tala, sä 'ou lagonaina
le fa'alotolotolua o lo'u mäfaufau. Sä 'ämata ona fa'asolo o'u
mäfaufauga i mau misa ma fe'ese'esea'iga ma isi mea fa'anoanoa
sä tutupu i le nofoaga lenei.
Sä 'ou manatuaina le alapö i vaveao o Aso
Sä e fai le fa'apusa ma kuka mea'ai mö le to'ona'i. Mulimuli
ane ona mä sävavali lea ma si o'u tuafafine o Felila e 'ave
le to'ona'i a le mätou matai, o Save, le uso matua o Samasoni.
O mea'ai pito lelei 'uma o le mätou umu e 'ave ma le matai.
O se tasi fo'i lea aganu'u a Sämoa, o le tautua lea 'i le matai.
Talu ai ona o 'imätou o lo'o nonofo i le fanua o le 'äiga potopoto,
o lea e tautau ai ona mätou tautua 'i le matai o le 'äiga.
Ona sä lë maua e 'imätou se mapu po'o se
to'afïlëmü, o lea na tonu ai loa i o'u mätua, o le'ä tu'ua e
'imätou Amerika Sämoa. I le tausaga e 1959, sä fa'atau 'uma
ai loa a mätou pua'a, ma maua ai loa le päsese o Samasoni 'i
Hawai'i. Sä faigaluega mamafa o ia ma fa'asolosolo ona la'u
atu 'imätou i le mea o lo'o tafe ai le susu ma le meli. O le
tausaga la e 1961 na 'ou lele ai 'i Hawai'i e fa'atasi ma lo'u
tinä ma lo'u tamäfai. O le sefulu ma le tasi lea o o'u tausaga.
Sä fa'aauau pea le mä matamataga ma Fäleti
'i le mea na iai le mätou fale. Sä toe oso mai fo'i lo'u fia
inu 'ae sä 'ou musu e fa'ailoa 'iä Fäleti 'ua galo la'u 'a'e
niu.
"Sole," Sä 'ou fai atu ai. "O
'e iloa lava 'a'e niu?" niu 'e te mana'o 'i ai, e iai le
niu na tu'u 'i lalo e tamaiti ina 'ua paië e fe'a'ei. O lä e
i o le. Tafëfë 'ä iloa e Tafi le niu lea 'ua tu'u e safue 'uma
fo'i le 'auali'i lä."
Sä mä mauaina le niu lea na tu'u 'ae 'ua
lëai ma se niu o totoe ai. Peita'i o tafatafa ane sä ta'atia
ai le isi niu, ma e föliga mai na tülei 'i lalo e le matagi
ona e mase'i 'ätoa lava 'i luga ma a'a. E lëai fo'i ni tülagäto'i
o iai i le tino o le niu. Sä salalau solo lava niu, 'ai na fitifiti
'ese mai le niu 'ina 'ua palasi 'i lalo. Sä tu'i loa e Fäleti
le isi niu se'ia o'o 'ina sisina mai le sua, ona tu'u mai lea
'iä te a'u 'ou te inu ai. Sä 'ou tago atu ma vete lua le niu.
Na 'uma le sua o le niu 'ae 'ou te le'i malie. Sä toe tu'i fo'i
le isi niu. Se e 'ese le mänaia ma le mälü o le sua o le niu,
'ai ona o le lava puipui o ona pulu mäfiafia ma lona atigi ipu
malö.
Sä 'ou tago ifo loa ma 'u'u a'e isi niu ma
mä fa'asolo atu loa 'i le mea na iai le mätou pä pua'a. 'Ana
lë seanoa le mau mago lapopo'a na iai, semanü 'ou te lë iloa
le mea sä iai le pä pua'a. 'Ua matuä vaoa 'ätoa, pei lava o
le mätou tülagäfale.
E le'i 'umi 'ae mä toe tau loa i le 'auala
'i le fale o Tafi. E lua ni pua'a sä suasua solo, ma sä 'ou
fesili po'o ai e ana ia pua'a.
"O a mätou pua'a," sä fai ane ai
Fäleti. "Toe lua a mätou pua'a ma moa e lua na e totoe.
E fa'atele galuega. E o'o lava i le teuga o le 'auala lea e
alu 'i le pä pua'a, o le matuä galuega tümau lava lea mea. Leaga
e te le'i va'ai 'i ai Dixie i le tülaga na iai le 'auala 'ina
'ua fai sina levaleva ona tou ö. Mätou te ö mai 'ua vaoa 'uma.
'Ä lëai se isi e nofo mau ai i 'inei, e lë 'umi lava 'ae ufitia
'uma e le vao. 'E te talitonu i la'u tala lenä pe 'ana e iai
i 'inei i le vaitaimi na mätou teua ai le 'auala. Se e o'o atu
le mätou teu i le tumutumu o le 'auala, 'ua 'ämata fo'i ona
toe ola atu lalo."
'E te talitonu i la'u tala lenä pe 'ana e
iai i 'inei i le vaitaimi na mätou teua ai le 'auala. Se e o'o
atu le mätou teu i le tumutumu o le 'auala, 'ua 'ämata fo'i
ona toe ola atu lalo."
Talu ona 'ou tu'ua le mätou 'äiga 'ou te
le'i va'ai lava 'ua o'o le vao 'i se tülaga fa'apea. Na muamua
fai la'u tala 'iä Fäleti e nä o tagata e sui, 'a'o le laufanua
ia e tümau lava. O lea 'ua 'ou iloa nei lo'u sesë. Na manino
mai 'iä te a'u, o lä'au e ola a'e, mätutua, ma pepe. O le fa'alenätura
lea mai le vavau. E tutusa lava a'u ma le lä'au. Sä 'ou fänua
a'e, lea 'ua 'ou tupu, ma o a'u fo'i e oti i se aso. 'Ua sui
a'u, ma o le'ä fa'apea ai lava ona tümau le suisui o lo'u tagata,
e pei lava o le lä'au. 'A'o fa'asolosolo i luma lo'u olaga,
o le'ä fa'apënä fo'i ona fa'asolosolo mai le fa'aopoopoga o
meafou 'ou te iloa. Na 'ou fa'alogo i se fa'amatalaga e fa'apea,
e lëai se gata'aga o le ä'oga a le tagata. Fa'ato'ä uma lava
'ina 'ua o'o mai le oti. 'Ua matua'i o'u talitonu lava i lea
fa'amatalaga. E suisui pea föliga o lä'au, tusa lava pë mätutua.
'Ou te mana'omia le vai 'ou te inu ai 'ina ia 'ou ola. E fa'apenä
fo'i le lä'au, ia. E tatau lava ona 'ou mulimuli i la'asaga
o le nätura o mea, ona o a'u 'ätoa, o se väega lea o le nätura
o mea.
Ina 'ua mä tauna'u atu 'i le faleo'o, sä
pei o le änoa le taufai tulioso o le 'auali'i i le faiga o fe'au.
Sä mä mälölö loa ma Fäleti ma inu a mä niu. Sä 'ou fesili 'i
ai po'o le ä sona fa'amoemoe mö le lumana'i.
"O lea e 'ave a'u matä'upu fa'apisinisi
i le Community College." sä ia tali ane ai.
"Aiseä?"
"O le mana 'oga a lo'u tamä."
"Fa'amata 'e te fiafia i le 'avea o
'oe ma tagata fai pisinisi?"
" 'Ailoga," sä ia fai ane fa'agesegese
ai. Na 'umi sina taimi ona toe fa'apopoopo ane lea. "'Ätonu
'ou te le'i mautinoa lava."
Sä vave ona o'o o'u mäfaufauga i la'u uö
o Niusila, le uso matua o Fäleti. O le tülaga lava lea e tasi,
lea fo'i 'ua toe fai. I le tausaga e 1969, sä ui atu ai Niusila
'i Hawai'i i lana malaga 'i le Mainland. Sä maua sana sikolasipi
i le Mälö e ä'oga ai fa'alöia. Sä alu le pö 'ätoa o mä talanoa.
"O le ä tonu lava le mea 'e te mana'o 'i ai mö lou olaga?"
E le'i fa'atali i lona tali mai, "Sä
'ou mana'o lava 'ia 'ävea a'u ma föma'i, 'ae o lea 'ua 'ou ä'oga
fa'alöia ona o le mana'o lea o Tafi, 'ia 'ävea a'u ma löia."
Na mä toe fetaui ma Niusila i se siva na
fai i Hawai'i, 'ina 'ua mavae le tele o ni tausaga talu le mä
talanoaga i le pö lea. Mä te fetaui 'ua i le Maligi le tama,
ma sä föliga mai 'iä te a'u, e fiafia lava Niusila i le mea
lea 'ua iai.
"O le ä le mea 'ua tupu i le fa'alöia?"
sä 'ou fesili atu ai.
"Ua täofia e le Mälö sikolasipi 'uma
lava." sä ia tali ane ai e aunoa ma se tau fa'atali. "Sä
lë maua se tupe o la'u ä'oga o lea sä 'ou fa'apea ai loa e sili
pe'ä 'ou alu e tautö i le Mälö."
Na 'ou iloa mulimuli na mimilo fo'i e Niusila
le mea moni. Na leaga tele togi o ana mata'upu i le Kolisi lea
na iai, o le pogai lea na se'i 'eseina ai e le Mälö le sikolasipi
mai iä te ia. Sä lë toe mafai e Niusila ona toe fo'i i lona
'äiga ma fa'afeagai ma lona tamä, ma o le tülaga lea 'ou te
mälamalama lelei 'i ai. O lona fia tagata valea lava na ala
ai ona pepelo mai 'iä te a'u, 'ae lë mäfaufau, e iai lava le
aso 'ou te iloa ai le mea moni.
O se tasi o fa'afïtäuli tele o tamaiti Sämoa
ia e ö mai 'i Hawai'i, o le lëai lea o se fa'autauta, po'o se
mafai ona pülea e ia, ia lava. O le taimi muamua lava lea fa'ato'ä
tu'u'ese mai ai 'ilätou mai le ta'iti'iga a mätua. E le'i lava
Säunia 'ilätou mö le tautaia e 'ilätou, o 'ilätou lava. E le'i
iai fo'i so lätou poto, po'o so lätou fa'asinoga e uiga i le
olaga o lo'o i fafo atu o lätou. E le'i mäsani fo'i e fe'avea'i
tupe i a lätou taga, e o'o fo'i i lo lätou fa'aaogäina. 'Ua
fa'afuase'i lava ona fa'asa'oloto mai, ma o le i'uga, e matuä
lë iloa fai se mea. O tupe mö le kuata' ätoa e 'uma lava ona
fa'aalu i vaiaso muamua e lua, i tëuga, ta'avale, falepia, teine
papälagi, ma isi mea fa'apënä. 'Ua matuä fa'agalo lava le su'esu'e
ia. Lätou te le'i mäfaufau mö sina taimi pu'upu lava, e iai
le taimi e fa'afuase'i ai ona täofia le alagätupe lea. O se
vävega lava, le iai o ni nai tamaiti ä'oga o lo'o mafai ona
lätou ola i le olaga lea ma fa'amanuiaina o lätou taumafaiga.
O le isi mäfua'aga o le lë fa'amanuiaina
o Niusila i lana ä'oga, ona e le'i mana'o e 'avea o ia ma löia.
Sä 'ou mäsani lelei 'iä Niusila talu lo mä läiti mai, ma sä
'ou iloa, e lë o le itü'äiga mäfaufau lea e talafeagai ma le
fa'alöia. Masalo 'ätonu e fa'amanuiaina o ia i le fa'aföma'i,
'auä o lona mana'o lea sä fia föma'i, ma o lana lava filifiliga.
O le ala fo'i lea o lona fiafia i le Maligi, ona fa'ato'ä ona
faia lava lea o sana lava filifiliga.
Sä o'o 'iä te a'u se loto fa'anoanoa 'a'o
o'u mata'ia Fäleti ma tamaiti i luga o le mauga lea o Olovalu.
O filifiliga 'uma mö o lätou olaga o lo'o fai ma le fefe. "E
iai 'ea so lätou avanoa?"
Sä 'ou tü loa 'i luga ma fa'amävae. Sä 'ou
vala'auliaina Fäleti e asiasi atu 'i lo'u fale i le Annex, i
so'o se taimi lava e mana'o ai. Sä 'ämata loa ona 'ou savali
ifo aga'i 'i lalo o le mauga. Sä tau lëai lava se mea sä 'ou
va'aia pë 'ou te amana'iaina i la'u savaliga ifo lea ma la'u
ti'eti'ega i le pasi, ona sä fa'atumulia lo'u mäfaufau i mäfaufauga
loloto äga'i i le taimi 'ua tuana'i, le taimi nei, ma lo'u lumana'i
'ou te lë iloa po'o fea 'ä fai 'i ai. O ai 'ea a'u? 'A'o le
ä se 'auala e tatau ona 'ou savali ai?
O DIXIE SAMASONI sä fänau o ia i Sämoa i
Sisifo, i lona tamaititi, sä nofo o ia i Amerika Sämoa, ma sau
ai 'i Hawai'i i le tausaga e 1961. Sä ä'oga o ia i Kaneohe,
Nanakuli, ma fa'au'u mai i le ä'oga maualuga a Waianae. O lo'o
u'umia e ia se B.A. i le Oral Samoan Literature (Matä'upu tau
i le gagana tautala fa'aSämoa) ma o lo'o galue nei i lona Master's
Degree i matä'upu tau Linguistics (Gagana 'ese'ese) i lalo o
se sikolasipi a le East West Center.
Talu ai nei, sä ta'amilo ai Samasoni i le
Iunaite Setete 'ätoa i ana su'esu'ega i matä'upu tau Bilingual-Bicultural
programs (polokalame tau le a'oa'oga o gagana ma aganu'u fefiloi).
O ia fo'i o se Sämoa muamua na mauaina le fusi uliuli i le Karate.
Text
& Photography by Dixie Samasoni
"May I see your passport?" The
big Samoan wore the official white shirt and black pants of
the American Samoan Immigration Department. I handed him my
Western Samoan passport.
"Are you going on to Western Samoa?"
"No. "
"How long are you planning to stay in
American Samoa?"
"About six months."
"Are your parents here?"
"No, they live in Hawaii."
"Do you have any other identification?"
"Yes, there in my passport."
I flipped several pages of the passport which
was still on the stand in front of him. I extracted my alien
registration card for permanent residency in the United States.
He looked at it and asked no more questions. He filled out a
slip.
"Take this," he said, "and
return it to us when you leave American Samoa."
"Thank you."
I went on to wait for my luggage. I could
see boxes and suitcases still being unloaded from the plane
onto the truck.
All the Samoans and several palagi (white
men) who had been on our American Airlines flight from Honolulu
got off at Tafuna, American Samoa's airport. The passengers
who were continuing on to Fiji were all palagi.
I am sure by the airline's and the crew's
standards the five hour flight from Honolulu had been routine
and uneventful, but for me it was a traumatic experience. It
had been filled with emotional upheaval, for it might prove
to become one of the important turning points in my life.
It was opening a door-a door which might
lead to a new self-awareness and self-confidence, or which might
prove utterly shattering. I was coming home-or was I? I was
returning to my cultural heritage after an absence of nearly
eleven years. I was returning to a land of childhood memories
and I did not know what to expect.
Would returning to Samoa help me to fully
develop whatever potentials I had or would I become shatteringly
disillusioned?
I am a Samoan-with some Scottish and some
Chinese blood thrown in. I was born in Western Samoa but my
mother and my father, Fritz Crichton, were divorced when I was
a baby. I was their third child but the only boy. While I was
still small, my mother married an American Samoan, Samasoni
Save, who took us from Upolu to live in Tutuila, the major island
of American Samoa. It was there that I first went to school
and learned the many aspects of traditional Samoan country life.
In 1961, when I was eleven, our family emigrated
to Hawaii. I was bombarded with so many different cultural values
I could not tell what was right and what was wrong. Although
we lived in a transplanted Samoan community, the American schools
in Hawaii taught me many contradictory things. From my peers
of other ethnic backgrounds I was introduced to ways of life
I had never conceived possible.
Despite my personal love for music and the
arts, my family was filled with praise when I graduated from
Waianae. High School and enrolled in the Police Science course
at the Honolulu Community College. Their pride was ecstatic
when I received the college's graduation certificate-the first
Samoan to achieve such an honor.
To them, to become a policeman was the height
of ambition; what more could a man want from life? As a policeman,
one had the power to give orders. He had status in the community,
good and regular pay and security towards retirement.
When I announced that I was not going to
become a policeman and was going to continue on in liberal arts
at the University. . .well, I became the black sheep not only
to my family but to the whole community of Samoan Church Village.
I knew within myself that I was right in what I was doing, but
it was impossible to explain or substantiate.
The experimental New College at the University
of Hawaii's Manoa Campus gave me the proof and the reasons I
needed, for it opened up a whole new world of self-discovery
and whole-heartedly backed my search into universality.
As undreamed-of-doors opened, both at New
College and at the University of the Americas in Mexico, I became
aware that to further realize myself, I would have to explore
my own heritage firsthand. I would have to go back to Samoa
to see how the values I was little by little establishing for
my own life stacked up against the traditional patterns of where
I had come from.
This flight on January 3, 1973, was my return-a
momentous event in my life. I was coming back as part of my
independent studies program for New College and I had no idea
what to expect or what my conclusions would be.
Filled with my own problems and the diversity
of possibilities for the immediate future, I had been in no
mood to talk with anyone on the plane, although I was keenly
aware of all that was going on around me-particularly amongst
my fellow-travelling Samoans.
During the flight, I had had a window seat
on the smoker's side of the aisle. To my left had been older
Samoan men. Scattered in the fore had been a Samoan couple and
several Samoan women and girls. There had been several palagi,
too. I had spoken to no one except a Samoan woman who was sitting
next to me. I had asked her for a match when my lighter did
not work. She had been smoking too. She gave me a pack of matches
and I thanked her.
All the way, most of the Samoan passengers
had been guzzling cocktails or beer. They had spent their money
on such goodies rather than pay for earphones for music and
the movie.
My luggage finally arrived from the plane
and I carried the many pieces from the conveyor belt to the
Agriculture and Customs inspectors. The Customs officer did
not look like a pure-blooded Samoan. His complexion was lighter.
Undoubtedly, he was a part-Samoan like myself. I untied the
rope from one of my boxes. He glanced in.
"Is it a television you got there?"
"No, just books and my typewriter."
"Okay, you may go.''
"Would you like to open my guitar case?"
The hand-tooled leather case and the custom-made guitar had
been especially created for me in Mexico the previous summer.
He hesitated and then said, "Not necessary,
but if you were a hippie, I would."
"Thanks."
He was a nice fellow and did not bother to
check my luggage further.
Along with the other arriving passengers,
I struggled to the gate. There a swarming mob of happy Samoans,
dressed in their colorful lavalava and pulatesi noisily
greeted relatives and friends. I was truly back in Samoa. By
the airport's thatched oval fale, my friend David waited
for me with a taxi.
I had been working for over two years with
David Asherman in Hawaii and Mexico. He had only recently arrived
in Samoa as the first Artist-in-Residence. I was to live at
this Government studio and assist in his work while at the same
time doing my Independent Studies' research for the University.
Would it be a different Samoa from what I remembered? In which
world would I fit? Where was my place?
The harbor of Pago Pago is one of the safest
and loveliest in the world. It was the only reason the United
States had annexed Eastern Samoa at the turn of the century:
establishment of a Navy coaling station in the South Pacific.
From a wide mouth, flanked by shallow coral
reefs, the harbor turns a sharp right-angle to the left and
continues about a mile between steep, heavily vegetated mountain
ridges. The right end at the turn is dominated by the massive
Rainmaker Mountain.
The narrow strip of shoreline around the
harbor is dotted with villages, which now run together without
apparent borders. The lower mountains on the left form a peninsula,
which, at the point, is now the site of the fale-style tourist
hotel. The first step of the hill, which has a commanding view
of the harbor in all directions, is the location of American
Samoa's "White House" - the official residence of
the U.S. governors since before the First World War.
On the left, at the end of the harbor, is
the village of Pago Pago. Although no longer the hub of business
and government activities, its name is used to include the entire
left shore area and even around the peninsula to the village
of Utulei.
About halfway between Samoa's White House
and Pago Pago village, on the south (left from the harbor entrance)
shore is Malaloa, which runs from the water up the steep hillside.
It was the site of the first Samoan hospital run by the U.S.
Navy. When, during World War II, the hospital was moved to Utulei
on the other side of the peninsula, the buildings became a government
hotel for transient military personnel.
Now it is known as The Annex, and has been
remodeled into apartments for American government officials.
From the shore-level road, several flights of steep outdoor
stairs wind between trees to the various terraced levels.
Apartment IG-21B of the Annex was to be my home during this
stay in American Samoa. A long one-story building, it was separated
from the main building of what used to be the hospital. It was
probably a large patient ward, although Samoan friends told
me it was the morgue, and was haunted by aitu.
For ventilation, everything was open and
screened. The apartment had a huge living room/working studio
with three bedrooms, two showers and a well-equipped kitchen.
It was completely American-style structure with full modern
conveniences adapted to local conditions. Except for its openness,
it had little in common with the traditional Samoan fale.
There I was, a Samoan, living in Samoa, with more American
luxury than I had ever known, even in Hawaii. It was a bit baffling
in its incongruity. How was I to resolve the differences of
being a "partially-civilized" Samoan, viewing Samoan
people, customs and traditions from this oasis-like westernized
setting?
The view from the front terrace was spectacular.
Through the luxuriant tropical trees and flowers, we looked
across the shimmering harbor to the fleets of rusted-metal Oriental
fishing ships, anchored near the buildings of the tuna-fish
canneries. To the extreme right stood Rainmaker Mountain, which
we glimpsed between the giant leaves of an old breadfruit tree.
Below us, on the right, were the metal roofs of Max Haleck's
General Store No. 3. It was remodeled from what once was a little
hotel-boarding house - the inspiration for "Rain,"
Somerset Maugham's short story of Sadie Thompson and the missionary.
On the third day of my return to Samoa, I
walked down from the Annex to the main road, turned right towards
the harbor mouth, and passed Max Haleck's store. At the harbor's
edge, a huge crane was noisily dredging, piling up the coral
and silt to form what looked like the foundations for a small
boat wharf.
The tarred main street, bordered by stores
of various kinds, reminded me of a Western cowboy movie. Roofs
extending out from the wooden store-fronts completely shaded
the sidewalks. This was the edge of the town of Fagotogo, a
part of the Pago Pago area, and it was bustling, noisy, crowded
mass of humanity and honking buses, cars, and Toyota pick-ups.
Unlike a northern city, however, nobody except
the scampering children seemed to rush. While doing their Saturday
morning shopping, people strolled easily, shouting and laughing
with their friends. Most of the women, large and dignified,
were dressed in traditional Samoan pulatasi. About half
of the men were wearing brightly colored lavalava; the
others were in cheap work pants and gaudy aloha shirts, T-shirts
or no tops at all. Almost everyone was barefoot.
Outside the Tropic Isle Grocery, an ice cream
stand was doing a brisk business. Adults as well as children
congregated to get their ice cream or soda treats. I remembered
when I was in elementary school in Malaeloa village on the other
side of the island. It was a status symbol to get such Western
goodies as ice cream, chewing gum, and candy; even having a
piece of dry bread to eat at lunch, instead of the taro, banana
and breadfruit we had brought from home, was an invitation to
have it stolen by the bigger boys. Now, the American type tidbits
seemed the everyday fare.
The closer I got to the main outdoor market,
the greater the hubbub. I was surprised by the modernity of
this new food market complex. Gone was the hot and rainy shelterless
area I remembered from my childhood. Now it had become an open
quadrangle about a hundred feet along each side. The roofless
center of grass was filled with people, resting themselves and
gossiping with friends.
The new building was about fifteen feet wide
with an overhanging gabled roof of wooden shingles. The floor,
as well as the upright pillars which support the roof, were
concrete. The building had no walls. The display stands ran
along at the outer edges leaving a center aisle. Customers could
purchase from the aisle sides, although they usually remained
outside. Occasionally the line of stands was broken by walkways
running through to the grassy inner court.
Behind the stalls the vendors sat on sections
of coconut tree-trunks placed on top of shorter sections, displaying,
large stalks of many kinds of bananas: green and yellow, short
and long, slim and fat. Fresh green bananas are perfect when
boiled and served with corned beef, mackerel, sardines, tuna
and even salted beef. The purplish-brown taro roots were of
every shape and size, ranging from ones about like a small orange
to ones comparable to a large watermelon.
I am not too fond of taro but it is good
when baked and eaten with palusami and corned beef. Big
and small, round and oval yellow-green breadfruit were piled
next to cucumbers and lemons. Husked coconuts and young coconuts
for immediate drinking were also available. I saw laufao
plant strainers for use with white coconut meat and bottles
of homemade coconut oil.
The scene vividly brought to mind the Saturdays
when, as a very small child, I would accompany my mother to
this market. With the first beginning light of day we would
gather our home-grown produce into freshly-made coconut frond
baskets, lug them down the mountain, and catch the first bus
to town. At the market place we would sit under a mango tree,
praying that someone would pass by and quickly purchase our
wares.
If we sold five dollars worth we were happy
for it was more than enough to buy supplemental imported foodstuffs
such as sugar, salt, canned fish and canned fruits. This was
enough to feed our family of five for a week because we raised
most of our own staples. And, too, the longer we had to remain
at the market, the later we would have to work at home that
night preparing for a Samoan Sunday's "traditional"
feast.
The Fagatogo market place is also the main
terminal for buses from both ends of the island. They rattle
in from their villages, wait for a new load of passengers, then
bounce back to the country. Samoan buses are unique: worn-out
small trucks and pickups are given new handmade bodies, mostly
of wood, adapted for passenger transport. As there are no bus
companies, these Samoan jitneys are as varied in style as the
individuals who own them.
Usually these buses have a wooden bench on
the inside along each side and across the back, with a front
entrance. Sometimes, the more luxurious ones have rows of double
seats with a center aisle. In the old. days they often had a
rear center exit/entrance. All the buses are open on the sides
above the seat-back level. The low flat wooden roof is usually
the only protection from the sun and the rain, although some
do have plastic curtains that can be put up. A bus seating twenty
is considered large.
The one thing the buses do have in common
is their gaudiness. The owners, whether they are individuals,
families, or churches, try to out-do each other in brilliant
painted decorations all over the outside. Many of them have
catch names which are not only painted in letters but are imaginatively
illustrated as well.
There seemed no plan or order as the buses
drove in all directions, calling to each other, exchanging greetings
with horn honks, screeching to a halt, then suddenly taking
off. I read some of the different names on their sides: Rainmaker
Bus Company, Aeto (Eagle) Transport, Manulele Tautala (Talking
Bird), Blue Bird, Moso'oi Pala (Decayed Moso'oi Tree). None
seemed to indicate where I wanted to go, Leone, the second largest
village in American Samoa. It was about fifteen miles from Pago
Pago, beyond the airport, towards the western end of Tutuila.
A boy was standing near me. He seemed to
be waiting for a bus. I was lucky, for when I asked him for
directions I discovered that he was also heading for Leone.
Over loud cassette music playing within the
bus, he shouted to the driver: "Are you going to Leone
soon?"
"Right now, hop on!"
We found two places on the wooden bench near
the front. The boy knew another passenger and they exchanged
a few words. Soon they had nothing more to say. I had a good
view and was happy to concentrate on the passing scenes.
As we bounced from the market place and turned
onto the main road, I recognized an old two story, white wooden
building with its double-decker verandas and pillars - The High
Court of American Samoa.
Did I actually remember it, or was it just
like some of the hotel saloons pictured in Wild West movies?
Next to it, but set far back from the road,
was the huge stuccoed L.M.S. (London Missionary Society) Church
of Fagatogo. Opposite on my left, was a deteriorating fale
tele (a chief's guest house) which was only re-thatched
once a year when it was used as a shelter during American Samoa's
Flag Day celebrations. Beyond it was a fale afolau (elliptical
house) when women sat on the mat-covered coral floor displaying
their Samoan arts and crafts for sale to tourists; and, beyond
that, I could see that the construction was underway on the
Fono (Territorial Legislature) Building.
On the mountain-side to my right was the
large malae of the town. It was a madhouse of excited
people, screaming and hopping about, beating tin cans and blowing
whistles, cheering the two cricket games in progress on the
muddy field. During this season, a grand inter-village cricket
tournament takes place on Saturday mornings. Villages sponsor
both women's teams and men's teams. In these annual matches,
only teams of the same sex play opposite each other. A women's
match and a men's match were taking place at the same time at
the two ends of the oval malae.
On the malae's far side I could see
the dilapidated-looking business center-trading stores like
Scanlans and Kneubuhls and the Pago Pago Bar. Next was a wide
empty space. I tried to recall what had been there or had it
always been vacant?
Next to it was a barber shop-a one-story,
one room heavy concrete building with bars at the windows. I
remembered when it used to be the women's jail. And next to
it a similar but slightly larger building which had been the
men's jail-now, as the sign indicated, the Territorial Liquor
Store of American Samoa.
Beyond this was a long two-story building,
also painted white: the lower floor heavy concrete, the upper,
wood. Downstairs was the Police Station while above were the
temporary headquarters for both chambers of the Fono.
Just beyond was the biggest shock: a very
modern but dingy grey-brown concrete building squat, heavy and
forbidding - it looked like some European Medieval fort. This
was the new and expensive Lumana'i Building. Its faddish
contemporary American architecture was totally out of keeping
with the environment. The ground floor housed the American Samoan
Branch of the Bank of Hawaii, facing the malae, while
the far end was the new U.S. Post Office. On the street side
of the building an outdoor double staircase led to the business
offices for Pan American Airways and other companies.
On the harbor side I had only a fleeting
glance at other old Navy buildings: Navy Communications was
now the Department of Tourism; the old Post Office was undergoing
renovations to house Mrs. Haydon's museum. I could also see
Reid's Pool Hall and a government small boat repair shop. A
new dock where a large freighter was unloading was further in
the distance.
Further down the road we came to a long row
of large well-to-do-homes. The one story square white wooden
frame houses had pyramidal roofs and fully screened verandas
running around three sides. Carefully landscaped and planted,
with tall coconut palms swaying on the beach, these were the
former residences of Navy officers and their families. It was
known as Centipede Row and the homes were now occupied by the
highest paid palagi government officials.
On the right, a tarred road led under an
impressive stone gateway up the hill through luxuriant forest
to a scarcely discernible large white wooden home. A sign at
the gate said, in both English and Samoan, "Government
House: Admission Positively Forbidden - Maota o le kovana, Ua
sä ona ulufale'."
As we turned right, around the peninsula,
we passed the Intercontinental Hotel, and on into Utulei. Here
was the Department of Education with its multi-million dollar
T.V. station, Samoana High School, American Samoa's Community
College, and the major offices of government.
There, too, I saw for the first time, the
huge new Lee Auditorium, better known as The Turtle because
of its fale-inspired oval shape. We passed more government-employee
housing, a few stores and Morris Scanlan's fancy new auto service
station, Standard Oil's storage tanks, and then we were happily
out of the city-like atmosphere of the Pago Pago area.
With the beaches, reefs and ocean on our
left, we spun along the narrow tarred road following the sharply
zig-zagging coastline at shore level. There was little conversation
between passengers for, even if they had been so inclined, the
roar of the bus motor, combined with the full volume amplification
of Samoan music from the bus's cassette player, drowned out
the possibility.
At Faga'alu village sprawls the big, new
LBJ Medical Center designed in psuedo-Samoan "fale"
style. We stopped for a man and his son. The man knew a woman
who had been riding with us from Fagatogo. They talked in Samoan.
"Where are you heading with your son?"
she asked.
"We're going in that direction,"
he said as he indicated forward with a nod of his head.
"Look at that new house! Construction
was just completed and now it is blown down by last week's hurricane.
Perhaps it wasn't strongly built. Construction these days is
terrible, and it costs so much. Things certainly aren't what
they used to be."
"You're right. They say that this Nu'uuli
Village was the most affected by that recent wind. Well, it
is to be expected at Nu'uuli - that murdering village."
Some passengers laughed, for fighting and
killing were a known characteristic of Nu'uuli. I only smiled
remembering the rivalries between villages.
As we bounced speedily onward, tossed from
side to side around the many hairpin curves, I could not recall
which passing village was which, nor could I remember the dividing
lines between villages. There were none of the road signs I
had become accustomed to in Hawaii.
Most of the traditional open Samoan fale
with their high thatched roofs had disappeared. The few that
we did pass seemed sad and dilapidated.
There were many new houses all very much
alike. They were single-story square buildings with the same
center door flanked by a window on each side of it. All were
made of concrete blocks and had corrugated-tin pyramidal roofs.
They seemed totally incongruous amidst the luxuriant foliage.
I asked my nearest fellow passenger about
the houses and was told that they were called "hurricane
houses", that they had been designed by government palagi,
and that they had been given to the people free.
I even saw a couple of modern hamburger-stand
drive-ins which I knew had been opened by Samoans who had lived
for years in Hawaii or California and had retired to their birthplace.
Many of the most modern-looking houses had been erected by Samoans
who had spent thirty years in U.S. Military Service. I noticed,
too, a number of small new churches representing religious sects
which had not existed in Samoa when I had left, congregations
such as Assembly of God and Jehovah' s Witnesses.
Beyond the Tafuna Airport turn-off, at the
edge of a stately old coconut plantation, was a complex of modern
white block buildings. A large sign indicated that it was the
Mormon Church's Mapusaga High School.
As we approached the Village of Leone, I
looked around for a passenger signal-cord or stop-button but
could find none. In addition, there were no bus-stop signs anywhere
along the road I rose from my seat and crouchingly edged towards
the front. The driver noticed me in the mirror and asked if
I wanted to get off. He stopped, I gave him a quarter, and descended.
The bus sped off in a cloud of dust.
I gazed about at the once-so-familiar village.
It had not changed much for major landmarks still dominated
the scene: the huge cement LMS Church and, further along, the
almost-as-imposing Catholic Church.
I walked along the tarred highway which cut
directly through the center of Leone. In the old days, even
before my time, the area had been the malae, said to
have been one of the most beautiful in all Samoa. The U.S. Army
had built the road during World War II for defense purposes.
I remembered having heard how the land had been confiscated
without compensation to either village or family owners. At
that time everyone had been too terrified of a Japanese invasion
to say anything. I wondered if any reparations had been made
after the war.
I passed Poia's little store (Poia is a sister
of my stepfather, Samasoni) and on to the Save house. Save,
Samosoni's oldest brother, had been the family's high chief.
He had died about ten years ago, and his wife had recently died
in California. My mother had gone from Hawaii to her funeral.
Save's son, Tafiaina and his family now lived
in the house, together with his sister, Mausa and her husband.
Tafi was a Samoan minister for the LMS Congregationalists. He
had been the pastor for the village of Vatia when my younger
half-brother, Fotu (otausala), had stayed with him last year.
Although Tafi's house was enclosed and modern,
it some-how still retained a bit of the Samoan feeling. As I
reached the front, I hesitated and asked myself, "Should
I abruptly knock on the front door or should I not?" None
of Samasoni's relatives residing on Tutuila knew that I was
back on the island. As I was anxious to visit my family's old
plantation on the mountain, I decided I would not enter Tafi's
house if many people were inside. It would have required long
conversations and ceremonial welcoming. Furthermore, I was just
not sure enough of the correct traditional Samoan etiquette
required for such occasions, and I did not want to disgrace
my family or embarrass myself by some ridiculous demonstration
of ignorance.
As inconspicuously as possible, I casually
sauntered. towards the back of the house. I examined it from
the corners of my eyes without looking directly into the house.
All was quiet. Apparently not many people, if any, were at home.
I felt more comfortable.
By the rear corner of the house three small
children were playing. I stood smoking, gazing at the sea as
if I had not noticed them.
Finally, I asked, "Who's in the house?"
"Asi."
Asi was a younger daughter of Tafi - probably
then about sixteen. I stepped over to the back door and knocked.
I heard footsteps from the inside. The door opened a crack and
a girl's voice asked, "Who is it?"
"Dixie."
The door closed quickly. I took off my shoes,
opened the door, and stepped in. I recognized A