FILI
MA
LE
POVI
retold
by Veronica Barber
designed and illustrated by Donald L. Buchholz
Sä nonofo se tamäloa e igoa 'iä Fili ma lona
to'alua i se fale ma se fanua telë i Waimanalo, Hawaii. Sä mana'omia
e le to'alua o Fili se Povi e mauaina ai se suäsusu fou i aso
ta'itasi. Ona fa'atauina lea e Fili se Povi ma nonoa o ia 'i
lalo o se 'ulu.
Sä na'o 'ulupë na pälalasi 'i lalo o le 'ulu
mea'ai a Povi. Ina 'ua fiu o ia e 'ai ia 'ulupe, ona tonu ai
lea 'iä te ia e sola 'ese e sä'ili ni isi itü'äiga mea' ai.
E le'i 'umi le sävaliga a Povi 'ae tau atu
'i se fale o lanu meamata mai sona mutia. Ona alu atu lea o
Povi 'ua 'ämata ona tau 'ai o pito o le mutia. 'Ae iloa mai
Povi e le olomatua o le 'äiga. Tamo'e ifo lea o ia ma le salu
ma tutuli 'ese Povi mai lona mutia.
Toe alu lea o le sävaliga a Povi. E le'i
'umi fo'i, 'ae tau atu o ia i se fa'ato'aga fuälä'au. Fa'asaga
atu lea o Povi 'ua ai 'uma ni käpisi, käloti, kükama ma isi
lava fugälä'au. 'Ae va'aia loa Povi e le tamäloa e ona le fa'ato'aga.
Alu ifo lea o ia ma tutuli 'ese Povi mai lona fanua.
Toe alu lea o le sävaliga a Povi. E le'i
'umi 'ae va'aia e ia ni fa'ipula i le 'auala. Fa'asaga atu fo'i
Povi 'ua 'ai le tele o ia fa'ipula. Ina 'ua fiu lava o ia fa'atoä
tu'u.
E le'i toe fia fo'i Povi i le fale auä 'ua
manaia le mea 'ua o'o 'i ai. Na alu pea lana sävaliga, 'ae tau
atu loa o ia i ni lä'au pei o ni mutia sasa'o'o. O ia lä'au
e ta'ua e tagata Hawaii o "koa trees", 'ae ta'ua e
tagata Sämoa o löpä uli po'o löpä 'ena'ena. Fa'asaga atu fo'i
Povi 'ua 'ai ia lä'au. Sä mänaia le manogi o ia lä'au 'iä Povi,
'ua matuä fa'asaga o ia ta ü lälälä'au ma 'ai. Mulimuli ane,
'ua ü tonu e Povi ni lälälä'au o pipi'i ai se fa'amoegäpï telë
lava.
'Ua ita nei pï i le mea a Povi 'ua fai, na
fa'asaga ifo 'ilatou ma ta ü 'iä Povi. 'Ua tigäina Povi i le
faiga a pï, ona tamo'e saoasaoa 'ese ai lea o ia mai lea mea.
I le saoasaoa o le tamo'e a Povi, 'ua lë
tilotilo ai o ia i le 'auala. E le'i 'umi lana tamo'e 'ae pa'ü
o ia i totonu o se pü telë sa i le 'auala. Na 'ata Povi 'ua
sao 'ese o ia mai pï, 'ae mulimuli ane 'ua pilikia nei o ia
i totonu o le pü.
'Ua mänava ifo Fili mai lana galuega, 'ua
leai se Povi i lalo o le 'ulu. Sä fesili o ia i lona to'alua
'ae sä le iloa e le fafine le mea 'ua alu 'i. iai Povi.
Ona sävali solo ai lea o Fili i lea 'ogänu'u
ma lea 'ogänu'u e su'e lana Povi. I le toe 'äga'i atu o ia o
le'ä toe fo'i 'i le fale, 'ae fa'alogoina e ia se tagi, MU-U-U-U-U-U-U-U-U-U!
Na tü fa'afuase'i Fili ma tilotilo solo.
Ona iloa atu lea e ia se pü o tu'u mai i le 'auala. Na sävali
atu o ia ma tilotilo atu, o tu'u mai ai i totonu o le pü lana
Povi.
Tamo'e lea o Fili ma vala'au se leoleo. 'Ua
sau le leoleo ma tilotilo 'i le mea 'ua tupu, sä ia le iloa
lana mea 'äfai. Na fa'apea atu lea o le leoleo 'iä Fili, "Ou
te iloa, e mafai ona fa'aogä o la'u fana e fa'asau ai i fafo
le Povi." Na fai atu lea o Fili, "E leai, e pe ai
la'u Povi."
Na va'aia lea e Fili le tamäloa la te tuä'oi
ma o ia o se tagata fagota. Sä fa'amolemole atu 'i ai Fili mo
se fesoasoani. Ona alu ifo lea o le tämaloa fagota ma tilotilo
i le Povi. Na fai atu lea o ia, "Ou te iloa, e mafai ona
fa'aaogä o la'u tao e velo ma fa'asau ai 'i fafo le Povi."
Tali atu lea o Fili, "E leai, e pe ai la'u Povi."
Sä tutü nei ali'i e to'atolu 'ua le iloa le lätou mea 'äfai.
'Ae pasi ifo loa se ta'avale tineiafi. Tamo'e atu loa Fili 'ua
fa'amolemole 'i ai i se fesoasoani.
Ona ö ifo lea o nai ali'i tineiafi 'ua tilotilo
i le mea 'ua tupu 'iä Povi. Fai atu lea o le ali'i ta'ita'i
'iä Fili, "Aua e te popole, e mafai ona mätou fesoasoani
atu e 'ave 'ese lau Povi mai le pü."
Vala'au atu lea o le ali'i ta'ita'i i isi
tämaloloa tineiafi e tu'u fa'alatalata ifo le ta'avale i le
mea o iai le pü. Ina 'ua 'uma ona faia o lea tülaga, ona toe
fai atu lea o le ali'i ta'ita'i e toso ifo le fa'agä'au ma ti
le vai ma fa'atumu ai le pu. Sä fa'apea ona faia e nai ali'i
tineiafi o le fa'atonuga a le lätou ta'ita'i.
Ina 'ua 'ämata ona tumu o le pü i le vai,
sä va'aia e tagata 'uma le opeopea ifo o Povi 'i luga ma le
pü, ma sao 'ese ai.
Sä matuä o'otia Fili i le fiafia 'ua toe
saogälëmü lana Povi. Na tago atu o ia ma 'opo mai ma sogi 'i
ai. Ona liliu ifo lea o ia 'ua fa'atälofa i nai ali'i tineiafi
ma 'avatu 'i ai sana fa'afetai tele e tusa ma le lätou fesoasoani.
Sä fa'apea ona ia lulülima ma le ali'i leoleo ma le ali'i fagota
ma fa'afetai atu 'iä 'ilaua mo le fesoasoani. Tago atu lea o
Fili 'ua ta'ita'i mai si 'ana Povi ma ö 'i le lätou fale.
Na iloa ai i 'inä e Povi lana mea sesë na
fai, ma tonu ai 'iä te ia e lë toe sola 'ese ma le lätou 'äiga.
This is a popular children's story. Children
who are too young to read will enjoy having it read to them
by an older child, bilingual aide or parent.
This is a story about Fili who bought a cow
so that he could have fresh milk daily. He tied the cow under
a breadfruit tree so she could eat the fallen ripe breadfruit.
Soon the cow grew tired of breadfruit and ran away to find some
different food.
First, she came upon beautiful green grass
but an old lady chased her away with a broom. Next, she found
a vegetable garden and helped herself to cabbage, carrots, and
other vegetables before the owner saw her and chased her away.
She walked on and saw some ripe bananas on the road and ate
all she could.
The cow was enjoying this variety of food
and didn't want to go home. Along the road she saw some bushy
koa trees and started to eat them When she pulled on a branch
with a huge bee hive, the bees were upset and stung her. She
ran away so fast that she didn't look where she was going and
she fell into a big hole in the road.
Fili came home and found that his cow had
run away. As he was looking for her, he walked past the hole
and heard the cow moo. He looked down and saw his cow in the
hole. He ran and asked the policeman to help but the policeman
wanted to shoot his cow. Then he asked a fisherman to help but
the fisherman wanted to spear the cow. Finally, Fili asked the
firemen to help. They came with their truck and filled the hole
with water. The cow floated up and climbed out of the hole.
Fili was grateful so he thanked the firemen
and took his cow home. The cow was grateful to be home and thought
to herself that she would never run away again.