|
translated
by Oliver Johnny
illustrated
by Deby Nakamura
Mie ahnsou ieu sounkesik men ahpw kolahr nan welo
pwehn kesik. Ahnsou me E kohkohla nan ahlo ahpw kin kukuwaii,
ih eri tuhwongehr lialaud men.
"Meseng mwahu," Lihio nda. "Ke
pereperen A ngehi I men nimpil oh men mwenge dahr. Menlau sewesei
ie."
Sounkesiko ahpw kihongehr liho pihl oh mwenge.
Ahnsou me sounkesiko pahn douluhl ier liho ahpw nda, "I pahn
kisikisei iuk pwehki omw kadeken. Ahnsou me ke pahn kokkohwei
nanwelen, ke pahn tuhwong menpihr duwemen ahr pepeii ki sekid ehu.
Ke pahn uhdahte kasikih nan werengen sekido. Ke pahn wahda sekido,
kihong pohn pwopwomwen A E pahn wei iuk ala wasa koaros ke men kohla
ie. Emen mahn oakoa pahn mehla. Ale mohngiongio kowe kedellahla.
Ke pahn kin diar mwohni kohl ieu pahn omw uluhlo ni menseng koaros."
Sounkesiko ahpw kalahngan ohng ehr liho ih eri
samwalahr. Ni eh kohkohla ahpw kilangadahr menpihr duwemeno ahr
pepeii ki sekido. Ahpw kainenehiong ete nah kesiko nan werengen
sekido ih kasikih, sekido oh mahn emen pa pwopwidi ong nan pwelo.
Ih alehte mohniong en mahno ih eri kangala. Sounkesiko ahpw
alehier sekido oh kihong ehr pohn pwopwehu. Ni eh medewehda me E
men lelehr ni imwehu ahnsouohte E lelehr ni imwehu. Sekido inenen
manaman.
Sangehr ahnsouo E kin pirida mwohni kohl ieu
pahn kin kohsang pahn ah uluhlo.
"Da katepen neii mwohni kohl kat ma I sohte
pahn doadoahngki?" Sounkesiko eri lemedahr en kolahn
mwemweit pwe en kak doadoahngki nah mwohni kohl koa. Ih eri rahn
mwahu ih ah pahpa oh nohno ih eri samwalahr.
Ahpw kohkohla oh ehu rahno ahpw kilangadahr ihmw
kaselel ieu. Lialaud men oh serepein kaselel men wie kesikesihker
limwahn ehu wenihmw tok koa. Ahpw sounkesiko sehse me lialaudo lih
manaman men.
Lialaudo ahpw ndahngehr nah serepeino, "Kilang
pwe mie mohngiong en mahn emen mihmi rehn pwutako, menseng koaros
E pahn kin kihsang mwohni pahn ah uluhlo. Nantihong kowe kihsang
reh."
Pwutako ahpw pedelongehr nan ihmwo. E inenen men
pwoudkidahr serepeino, pwehki serepeino ah nohn kaselelo.
"Ih ahnsou wet me ke pahn kihsang mohngiong
en mahno rehn pwutako met," Lialaudo ndahng nah serepeino.
Lialaudo ahpw doaloadahr kep in pihl ehu oh kihongehr nah serepeino
en walahng rehn pwutako. Ahnsou me pwutako nimehr pihlo ahpw sahliel
kidahr oh mohngiong en mahno ahpw pwopwiiei sang nan ewen pwutako
de saunkesiko. Serepeino ahpw alehte mohngiong en mahno oh kedellahla
pwehki liho anahne mohngiong en mahno.
Sang ahnsouo sohla mwohni kohl kohsang pahn en
pwutako uluhlo. Serepeino me uhd kin kihkihsang mwohni pahn
ah uluhlo. Sounkesiko sohte katapaniki pwehki ah inenen men pwoudiki
serepeino.
Liho ahpw uhd ndahng serepeino, "Met ke pahn
uhd ale en pwutako ah sekido."
Serepeino ahpw nda, "Menlau eriher pwe kita
kihsang ehr ah paii koa."
Liho ahpw lingeringer dahr. Serepeino eri wia
dahme liho nda en wiahu.
Serepeino ahpw ndahngehr pwutako me E men kohla
ni nahna kilahso. E men ale takai kesempwal kei sang ni nahnahu.
Sounkesiko ahpw alehier serepeino oh ira pil pihr kiher sekid manamano.
Mwurin ahnsou kis irahpw lelehr ni nahna kilahso. Irahpw rikadahr
takai me serepeino men ale wasahu koa.
Lih manamano ahpw wiahier pwutako en meir la pwutako
eri meir lahr. Ahnsou me E meirlahr serepeino ahpw alehte sekid
manamano ih pihr ki dowi. Sounkesiko ahpw piridahr oh esehier me
werepeino wahsang ehr sekido. Pwutako ahpw nda, "Serepein
mwersuwed."
Nahnahu pwe kodon lemei kei me kin mihmi powe.
Mwurin ahnsou kis pwutako ahpw kilangadahr kodon koa ahr kohkohdo
ih eri mwomwehda me E meir kelik.
Ni en kodon koa ahr lel limwahn pwutako, emen
nda, "Kamwetel men met kitail kemehla."
Emen ahpw nda. "Kitail dehr sair pwe
E sohte kak mihmi met. Ahnsou me E pahn kei dahla pohn koadoken
nahnahu, depwek koa pahn wahsang.
Ahnsou me kodon koa samwalahr pwutako ahpw kohdahla
pohn koadoken nahnahu ahpw iangalahr depwek ehu. Mwurin ahnsou kis
shpw pwopwdier nan mwetuwel nan mwetuwel ehu oh inene nan dihpw
kei. Ehu oh inene nan dihpw kei.
Pwutako ahpw men mwenge dahr ahpw alehier nappa
ehu oh kangehr. Ni eh kangehr nappahu ahpw kehn dahr me neh
pahpwoatalahr. Pil miehier salengo reirei riahu. E diaradahr me
E wialahr oahs emen. E pil alehte ehu nappa pil kangala E pa pwuriamwei
ki eh wialahr aramas emen.
Ih eri meirlahr. Ni menseng en pweidi manda sang
rahno, ahpw alehier ehu nappa mwahu koa oh ehu nappa suwed koa ih
wahda.
Pwutako lelehr ni imwen lih manamano ahpw wialahr
mwomwen nein nahnmwanki liduhmen. Ih pedelongehr rehn peneineio
ahpw ndahng ira, "I weuwa mehn wiahda koanoat en nahnmwarkio
mehn wia salad ahpw me inenen karakar rahn wet. I periki nappa kat
de mengila kahrehda I sopido met. I pil kak kihwei pwe kumwahn
pil son." Ahnsou me peneineio kangehr nappahu irahpw wialahr
oahs riemen.
Soun kesiko de pwutako ahpw kahrehla oahs oakoa
rehn soun kamwenge mahno en epwelih ira. En kin poakih oahs mahu
pak siluh rahn ehu oh kamwenge pak ehu.
Ohlo en kin kamwenge oahs pwulopwulo pak siluh
rahn ehu oh ieremen E kamakam. Ohlo eri wiahier en sounkesiko ah
koasoaii koa. Oahs mahu eri melahr. Sounkesiko ahpw pwurodohr oh
kihong nappa mwahuo oahs pwulopwulo oh ih pil pwurohng wialahr serepein
mwahu men. Soun kesiko oh serepeino eri pwopwoud lahr.
- Ale ehu doaropwe kowe ntingiedi pasapeng
en peidek pwukat:
- Iaduwen sounkesiko eh uhd koaloke
liho oh nah serepeino?
- Mehnia rehn mahn oakoa me mehla?
- Iaduwen omw kasawih koasoai wet,
me kin wiahda me suwed ki ale pweine mwahu? Pwekida?
- Ma kowe me sounkesiko, ke pahn
doarehla serepeino kowe pwoudkihla? Pwehda?
- Nan ehu doaropwe tohrohr, medewehda
mesen nting me sohte kan kowe ntingiedi lepin lokaiahkan ni pwungi.
- s _ _ _ k _ _ _k
- l _ h
- w_ _ _ _ g _ n
- mw _ _ n _
- k _ _ l
III. Mahleniedi
dahme sounkesik men doadoahngki
Translated
from: Children's Reader for Enjoyment
The
Salad by J. Ona-Calixihan, G. Evangelista & C. Logue
With permission
from St. Mary's Publishing, Manila 1970
|