skip to main contentPREL Logo
About PREL Products Opportunities News & Events Pacific Service Region PEC
PREL Logo
Home Search PREL a green bullet Educational Services a green bullet AskPREL a green bullet Site Map a green bullet
PREL Logo      
PDF version (316k)

The stories in this collection are based on information from: Ergebnisse Der Sudsee - Expedition 1908 - 1910
Volume I & II Dr. Paul Hambruch and Dr. Anneliese Eilers
Volume III Dr. G. Thilenius
researchers Hanover Ehsa, Ioanis Santos
cover and book design  Donald L. Buchholz


Table Of Contents

OHL EMEN
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Elizabeth Stuart

OHL RIEMEN
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Don Buchholz

PWUTAK RIEMEN
Retold by: Ioanis Santos
Illustrated by: Don Buchholz

WAHR OAPWOAT
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Starla Stone

SOUMASAMASPWA
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Ioanis Santos

LUHKMAKAIRA
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Starla Stone

LIEN NAMA
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Don Buchholz

SAHNGORO
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Joy Goodenow

MWEISUWED
Retold by: Hanover Ehsa
Illustrated by: Calvin Fujioka

KOASOAIPEN

OHL EMEN

Nin tepin kawa ohl emen kin mihmi ni sahpw ehu me adaniki Saladak. Eden ohlo Uitenekar. Dene ohl menet kin wie kapakapehng Luhk ni anosu koaros. Oh e pil kin meimeirongkiheng mwohn ah kepwe koaros sang ni ah pwulopwul lao lel ah ollaudala sohla kak alu oh sohla kak kilang wasa.

Eri kedekede oh rahn ehu Luhk ahpw rapahkihdo pwe e men kilang ohlo pwehki eh kin nohn wauniki mehlel Luhk. Utienekar ahpw mi nan imweo oh rong Luhk eh mwand ahpw idek:

"Ihs kowe?"
"Ngehi met," Luhk sapeng.
Ahri Uitenekar ahpw nda, "Kowe Luhk"
"Ei," Luhk sapeng.
"Mehnda ke sohte mwadangodo lao I luwetala?" Ohlo nda.


Eri Luhk ahpw wahda ohlo duwehte kisin seri wen eh luwetalahr oh pil shote kak ki lang wasa. Ira eri kohdala nan Madolenihmw nan wel. Eri me pil doh kouwahlap. Ira ahpw lel Dolapwail oh kohla ni oaroahr me kohkolahng nan madouo. Ira ahpw lel sahpw ehu me adaniki Eir ira ahpw mwohndi ie.

Eri ni ansou me ira lel sahpwo, Uidenekar pwurehng ni ah mwahnakapwo. E kak alu oh pil kakehr kilangada wasa. Ni ansou me e pwurehngehr ni ah mwahnakapw, kili koaros sarasang. Kilin pahn neh kan pil pwupisang. Luhk eri ale oh sarepedi. Eri ahpw osada wiahda sakau. Ohlo eri perenda kouwahlap. Luhk eri pil ale ira koaros eri samwalahr nanleng. Uitenekar eri uhdahn mweisang nin sampah.

KOASOAIPEN

OHL RIEMEN

Dene ohl riemen kin mihmi Madolenihmw mahsol. Ohl riemen wet pirien. Me laudo adaniki Saumwinpweilapalap ah me tikitiko Saumw en Pweitikitik. Ira kin mihmi rehn Saudeleur.

Eri ni ansouo sahpw akan nan Pohnpei kin umwuhmw en koanoatpenehng Pahnkedira, rehn Saudeleur. Eri ehu sahpw kin wie ngisingis kohla oh lel Pahnkedira ah me laudo kin ndahng me tikitiko en kohla repen kisin tungoal sang rehn Saudeleur.

Saumw en Pweitikitik eri kin kohla mwohndi ni kehndakeo oh peikdahla. Ahri Soukoampwul ahpw kin kairehki Saudeleur. Saudeleur ahpw kin idek:

"Dahme e kohdohn wia?"
Ah Soumwien Pweitikitik kin ndalahng Soukoampwul:
"I patodohn repen kisin tuangoalkinkitala pwe se men tungoaladahr."

Ahri Saudeleur ndahng Soukoampwul en   kilahngete tehnpilik pwe en wahla rehn Saumw en Pweilapalap pwe irahn mwatiekihda Pahnkedira. Eri Saumw en Pweitikitik wahla tehnpilik ko ih ndahng rie ohl laudo dahme ira pahn wia.

Me laudo eri ale ape ko ahpw nda me ira ahpw pahn mwet nihpwong. Lel nihpwongo oh manda tohn sahpwo kohla solahr kisin dihpwkis Pahnkedire. Eri ehu sahpw pil umwila Pahnkedira ah me laudopil ndahng me tikitiko en pil kohla. Saumw en Pweitikitik pil kohla paididahla ni kehndakeo. Soukoampwul pil kairehki Saudeleur me Saumw en Pweitikitik pil miher mwo. Ahri Saudeleur pil ndahng Soukoampwul en wahla oapwoat rahuen pwe ira en wiahda ihmw. Irail pil manda Pahnkedira, E pil kahnihmwdier. Pil manda ah Saumw en Pweitikitik pwurala oh peikidahla ni kehndakeo. Ansouo wasao me pil diren aramas pwehki umwun koanoat akan pil lelpenehr.

Ahri Soukoampwul pil kairehki Saudeleur me Saumw Pwitikitik miher mwo. Ah Saudeleur kiheng en wahla oapwoat sile rehn me laudo pwe ira en palapal. Eri irail pil manda wahr tohto mihmiher Pahnkedira.


Eri mwurin mwo pirieno ahpw mwakarkihda ara sohte kin iang tungoalasang rehn Saudeleur. Ira eri kihpene kenera mwangas pwe ira pahn kohkohsang Pahnkedira. Eri pirieno ahpw mweselier kohkohla nan madau. Kenen me laudo mwangas kid ah me tikitiko meh epwiki. Ni ansou me ira kohkohla nan madau ah ira kin kangkang mwangas oko. Ah ih mwangas oko me ira pil dakedake kohla. Eri nan rahn ehu me laudo kin kangala epwiki ah me tikitiko kin kangala meh eisek.

Kedekede oh kenen me laudo rosala. Ah me tikitiko kiheng ekei kene ko. Eri ira pil wiewia soahngo lao kenen me tikitiko lella riau. Ansou me me laudo sohla kak ah e ahpw ndahng me tikitiko en wonla mwomwe pwe ih e pahn melahr. Oh en kohla diar sahpw ahpw dehpa lemei.

Saumw en Peitikitik eri pampapadahla oh lel Katau. E ahpw kohla oh wonohn pohn oaroahro ah pwopwoud ieu kohla oh douda powe. Ira lemehieng me lepin tuhke pwoat me mihmi mwo. Saumw en Pweitikitik me ahpw mwekid pahra, ira eri diarada. Pwopwoudo ahpw idek reh:


"Ia wasa ke kohsang ie?"

Ah e ndahieng ira me ih oh me laudsango me tangasang rehn Saudeleur pwe ira sohte kin iang kepin koanoat. Eri me laudo kihrla nan madau.

Pwopwoudo eri kahluelahng ni imwarao. Ohlo adaniki Nahnapas Katau. Eri Saumw en Pweitikitik ahpw mihmi rehra. Kedekede oh rahn ehu e ahpw idek rehn pwopwoudo ma sohte wasahn mwemweit en sahpwo. Ah pwopwoudo ndahng me mie takai riau me kin sekesekpene. Eri aramas kin pitipit pwe ma pwand ah takai ko kin kesehkpene oh kemehla. Ahri Saumw en Pweitikitik kohla nanpwungen lepin takai ko. Lepin takai ko eri kesehkpenehng ah e audahte longesahda elep ah e pahdedi elep. Ih kawehla lepin takai ko oh kesehsang wasao.


Ih eri pil pwurodo rehn pwopwoudo oh pil idek rehra ma solahr wasahn mwemweit en sahpwo. Ah ira sapengki me mie kutoahr riemen wasahkis. Eri ma aramas kin kolahng wasao ah mahn oko kin kesehkpenehng. Eri ma aramas pitipit ah e mour. Ahri ih eri pil kohla rehn mahn oko. Mahn oko kesehkpenehng. E oudahte ke meirahla. Ih eri pil pwurala rehn pwopwoudo.

Eri tohn sahpwo ahpw rongada me e kawehsangehr washn mwemweit en sahpwo. Irail eri mwakarkihda oh inoukihda ren wiahda ehu ihmw pwe ren pitialahng nan wel oh kemehla. Eri irail ahpw kohla nan wel oh pelehdi tuhke pwoat. Tuhkeo eri tengala ni oapwoat tuhke.

Irail ahpw idek, "Ihs me pahn douda oh kasapwadidi tuhkeht?"

Ahri Saumw en Pweitikitik sapeng me ih. Ih eri doudahla nan tuhkeo oh kasapwadidi. Ansou me tuhkeo pwopw ah e lusilahng nan rah ko ih iangidi. Aramas oko eri kihkiheng me e melahr. Irail eri perenkihda oh kohkohlahsang. Irail wie mihmi nan ihmw me re wiewiao re pa pwuriamweiki eh pwerkihsang tuhkeo. Koadoke iangahki teh koros pil mihteie. E kesehte likin ihmwo ah irail weirada pwoahr. Pwoahro nek ah re kesehdieng tehnpilik loale. Irail pil idek:

"Ihs me pahn kohdi wahdahsang tehnpiliko?"

"Ngehi me pahn kohdi oh wahda tehnpiliko," Saumw en Pweitikitik nda. Ni andouo me e keredilahng nan pwoahro ah re alehte tuhkeo kesedilahng loale. Irail eri kepitikihda pwe re uhdahn lemehieng me e melahr.

Eri e ahpw ale tehnpiliko oh pwurehki kohda nan tuhkeo. E pwaradahla pohn koadokeo ahpw idek:

"Ia wasa e pahn lopie?"

Irail pil pwuriamweki eh lokaia pohn koadoken tuhkeo. Ahpw re pil mwehl pah. Kahrehda irail pil inoukihda ren pitiala nan sed oh kesedhieng nan pwoaren mwahmw kommwad ekei. Eri Saumw en Pweitikitik pil iangirailada kohlanan sed. Ansou me re lelehr pohn pwoahr en mwahmw kommwad akan ah re ahpw pwalangpeseng mwangas ehu. Eru apali ahpw pwopwidieng nan pwoahro. Ahri re pil idek:

"Ihs me pahn duhdiong wahdahdo pelien mwangaso?"

Ashri Saumw en Pweitikitik me pil nda, "Ngehi!"

Ih eri duhdiong nan pwoahro, wasa me mwahmw kommwada akan mihmie pwehn ale pelien mwangaso. Mwahmw oko sarapeseng pwe ren kangala ah e pitipitte dapengpeseng awerail ko. Ih eri pwarikihda pelien mwangaso. Ansou me e lel poweo, e kilengiaa pwihno seisangehr. Eri e pampapseli oh pahn kihrilahr ah Saumw en pweilapalap pa pwarada.


"Pwe i ndahwei ken ihda ni sahpw oh dehpa lemei pwe re de kemeiukala. Eri kihpene oh pirepene ikin mwahmw akan kowe tangewei powe. Ansou me ke pahn keredihsang ah ke ale oh kapilkipene sahpwo pwe en wiahda pwohng poatoapoat."

Ih eri wia me pwukat koaros oh sahpw ahpw pwongidier poatoapoat. Ah wasa me e kin mihmieote me sohte iang. Eri tohn sahpwo ahpw peki rehn pwopwoudo ira en ndahng Saumw en Pweitikitik en kihsang mwahmw oko ni kilin sahpwo pwe re ahpw pwunodada. Pwopwoudo eri peki reh oh ih kihsang mwahmw oko. Marain ahpw pwurehngehr lel ni sahpwo.

Eri kedekede oh Saumw en Pweitikitik ahpw men pwurodo Pohnpei. E ahpw ndahieng pwopwoudo. Pwopwoudo eri kohla ale tehn weipwul riete oh wahdo kihdiong ete nan pihko. Saumw en Pweitikitik eri wendiong nan ete ahpw pweipweikihdi ete. Pwopwoudo eri sapakada lepinpiko oh kapehlongodohng nan Pohnpeiet. Eri ih lepin piko me wiahda Pohnpikolap.

Eri Saudeleur ahpw mwahngiada me Saumw en Pweitikitik dakedahr lepinpik lep. E ahpw kadarala Soakoampwul en kalelapak. Eri en ngar pwe me irail kounsup ah irail momour, ah ma irail keseirahk ah re melahr. Soukoampwul eri kohla. Ahri Saumw en Pweitikitik ahpw keseirahkehng. E ahpw pwurodo ndahng Saudeleur me e keseirahk. Ahri Saudeleur ndahng Saukoampwul en kohla sarepedieng ih nan pehs en imweo. Oh ahpw kohla pirehieng ah pwoud nan uhnseuo. Oh en ahpw kohla pwedidieng nan pahi ehu. Eri Soukoampwal wiadahr me pwukat oh nek. Ahri Saumw en Pweitikitik ahpw kodohng Pahnkedira. E kohdohte luslongehng nan inwen Saudeleuro ih nda:

"Da pehs ehu kohieilahte, ei kin men iang rengireng ie? Ah I sahpw sohte kak?"

E ahpw alehte Saudeleur kihsang nan pehso ih kemehla. Ih eri pil lusieila likin ihmwo oh pil kahsiki,

"Da uhnseu ieu kowehn, ei kin men iang kang ahpw weu kak?"

Ih oudahte pelepeseng uhnseuo iangahki liho. E ahpw uhd kohla ni pahio oh nda,

"Da pahi ieu kowehn, ei kin men iang kalait ahp sou kak?"

I eri kihsang Soukoanpwul loale ih kemehla. Eri Saumw eu Pweitikitik eri uhd sapwenikihla Pahnkedira.

Back to Table of Contents

KOASOAIPEN

PWUTAK  RIEMEN

Dene lih emen kin mihmi Temwen mahso me adaniki Lisauik. E wiahda nah pwutak riemen. Eden emen Nahnihd en Pualap, ah emen Soulik en Nansapwauas. Eri dene irail kin mihmi wasahkis me adaniki Mwoalok. Dene irail kin wie duhduhpek wasao pwe sohte kisin mwenge. Mwahmwte me irail kin kangkang.

Eri pwutak ko ahpw kohieila ekis wasa me adaniki Nihwel pwe irahn rapahki kenerail mwenge. Ira ahpw douluhdiong ni imwinsapw ni oaroahr en Temwen. Ira eri pil wiahda sapwara ie.

Eri rahn ehu ira ahpw lemehda ira en kohla laid. Dene ira ahpw kohieila nan kepidau Nahkapw pwe ira en epiep. Eri ira ahpw apiada mwahmw men me adaniki sarau. Ira ahpw wahlong ni kepidau auenkep ira ahpw lukehlong nan sapw. Ira ahpw pwilikihdi limwahn Temwen pwe dene wasao sohte sahpw mahs. Ira ahpw saunda uhmw ieu pwehn umwun mwahmwo.

Eri dene Saudeleur ahpw rongada duwen mwahmwo. Ih eri ilekilahng pwutak ko en kohla reh. Pwutak ko eri kohla Pahnkedira oh Saudeleur ahpw angiangihra oh ih ale ara nohnoh ah ira kokohsang Madolenihmw.

Eri ira ahpw pwurala ale ara nohnoh irail kohkohla nan wel. Irail eri tuheng Lapango. Lapangoh ahpw idek wasa irail pahn kohla ie ah irail nda me Saudeleur me kasareirailla. E ahpw pil idek rehrail kahrepe. Irail ahpw kairehki duwen mwahmwo. Ahri Lapanyoh pil mwakarada pahrail Ih eri dahng irail en pikila wiahla takai. Irail eri wiahla takai me mihmi lel rahn wet. Ahri dene Lapagoh ahpw douluhlong wasa mwahmwo miheo oh uhmwo ih kapikala uhmwo wiahla dohl me adaniki Dolpwurupwur. Ah dene mwahmwo me wiahla sahpw me sang ni imwin oaroahr lel Sowihso.

WAHR OAPWOAT


Irail ahpw kohdo mwohndi pohn wahro wasa me adaniki "Ekehkehnieng". Eri kisinleng ahpw tangahkihdo wahro mpen sapw riau me adaniki Ardilang oh Pikeniang. Irail pil kohdo peidiong (Tapauiso) Sapweiso oh doaropwehda me re pahn diar sahpw. Irail eri perenda kouwahlap. Ohl me perenda ko adaniki Perenu oh Langperen. Dene ohl riemen pil iang perenda oh iangodo wahro. Emen ede Pohnio oh emen Pohnieng.

Eri dene irail ahpw kohdo oh diar lih emen eh wie mwomwohd pohn madauo. Eden liho Lidakihka. Irail eri peidek reh ma sohte sahpw e kin kilang. Ah e nda, "Iei! E mihmi mwohmwail. Kumwail pahn kilangada lakapw."

Eri mehlel, manda lakapw irail diarada sahpw. Eri ni arail kohdo re diarada me Pohnpei tikitiksang wahro pwe Pohnpei mi nan loakoaloak en wahro. Eri re ahpw pwilikihdi lih emen me adaniki Limwehtu en mwohndiong Pohnpei. Ah wahro pwuralahng Uaio. Eri iet eden ohl me kaunirail kohdo, Sapwikini.

Dene lih riemen me adaniki Lisapwikini oh Lipalikini me mihmihte uaio.

SOUMASAMASPWA

Dene mahso mie ohl emen kin mihmi Eirike nan wein Net. Eden ohlo Soumasamasapwai. Ohl menet kin mwomwohdete sohte doadoahk. Ahpw e kin lel eh men mwenge ah e kin soumwida oh nek ahpw kin nda kanengen uhmwo en kohpene. Kanengen uhmwo kin kohpene oh nek ih eri kin kompwalidi, oh leu ahpw wakahda oh mwenge.




Dene mie mwohnsapw men kin mihmi Mwudok keilahnaio, me inenen kommwad oh lemei dauliala. E ahpw kin mihmi wasahkis me adaniki Peinapwe nan Mwudok. Dene e kin mihmi wasao oh mwasamwashn wahr akan, me kin sei likin Mwudok. Ih eri kin kemekemehla tohn wahr akan oh kulikuliasang arail kepwe kan.

Dene tohn Wone kin kohla laid nan sed oh pwurolongete rehn Mwohnsapwo. E kin kohsang Mwutok ahpw awihrail oh adiasang seikerail kan. Oh pil kin keme aramas akan oh kawehla wararail wahr akan. Irail eri kin kahiep kohlongehng rehn Nahnmwarki. Ah dene Nahnmwarkio sohte kin nsensuwediki pwe dene mwohnsapwo tikieng woun Nahnmwarki.

Eri dene rahn ehu polohn Madolenihw ieu ahpw kolahng rehn Nahnmwarki en Kitti. Dene irail kohla peidiong Sounkiroun; ihr eri kohdawohng Alenieng rehn Nahnmwarkio. Dene anSouo Mwohnsapwo sohte mi Mwudok pwe e mi Peniou. Eri ahpw pwurodo rongada sang rehn nah aramas akan tuwen pelou me kohsang Madolenihwo. E ahpw pilada ohl riemen, me adaniki Sopiniak oh NahnTimau, pwe ira en iang ih.

Eri irail ahpw kohlongala Sounkiroun oh wahsang wahr silipwoat iangahki arail serek kan. Mehn Madolenihwo ko ahpw mante mwesedilahng ni oaroahro oh diarada me wahr silipwoat kohsangehr. Eri irail apw pwurada kairehki Nahnmwarki. Eri Nahnmwarki ahpw pwekedi oapwoat wahr kalaimwun me adaniki koailoang, Oh ih pil kihla serek kei welianiki me mwohnsapwo wahsang ko. Eri e ahpw mahsaniheng emen mwohnsapw tikitik, me mwareniki Madau, en wahda ekei aramas oh iangala polohn Madolenihmwo likin Mwudok pwe en sinsileirail.

Sang ni kaweid en Nahnmwarkio, poloh ahpw kapwongih wasa irail ahpw mweselida. Eri Madau iang irail lao lel likin Lohd ahpw pwurasangirail. Ih eri pwurodohng nan Wone rehn sNahnmwarki.

Eri dene mehn Madolenihmw ko ahpw inenen nsensuwedki mehlel tiahk suwed me mwohnsapwo kin wiewiao. Eri irail inenen men mahwinieng mehn Kitti ahpw sohte kak pwe Isipahu oh Nahnmwarki en kitti me kin kadekpene mehlel ansouo. Ah dene mie ekei aramas suwed Madolenihmw me wiahda arail sarawi suwed kan; winahni ape, pwe mwohnsapwo en mehla.

Eri dene soumwahu ehu ahpw lel ohlo oh kemehla. Eri irail lemehieng me mehn Madalenihmw ahr winahni me kemehla mwohnsapwo. Eri ni eh melahr tohn Mwudok ahpw ale oh wahlongala sarepediong wasa me mwohnsapw akan kin seridiongie, nan Wone. Eri dene kapahpwong en pwohng ah irail pil kohla sarepada oh pwurekikla Mwudok. Irail ahpw weuwaseli kapikapiliki Mwudok oh mwuri ah irail wiahda lapalahn kamadipw me adaniki Ohdek. Eri dene irail ahpw kohla wiahda kisin lolong kis wasa me adaniki Peiopwe. Ihr eri kidahng ie. Irail eri kasarawiala wasao. Dene sohte aramas kin pwar wasao lel rahn wet.


Back to Table of Contents

LIEN NAMA

Dene mahs mie lih emen kin mihmi nan Mahnd me adaniki Lien Nama. Liho neitiki oh wiahda pwutak riemen; adara Mwohnmour oh Sarapwau. Dene pwutak ko ahpw weirada pwohr ehu, me adaniki Sahwar, pwe ira leme ira pahn diar pahsed.

Eri ara nohnoh ahpw diarirahda oh kidahweirahda. Ira ahpw mwakarada ira eri peiandahla pillap pwoat. Ira kohla oh lingada takai ieu me mihmi pohnagin Salapwuk. Eden takaio Takaileng. Ira ahpw douluhlahsang oh kohla Madolenihmw lel pohn nahna en Mesihsou. Nahna me adaniki Pohntehnmei. Ira eri pwilikidiengie takai ieu me adaniki Tehnwod.

Eri dene ira ahpw pil douluhlahsang. Dene ira kohkohla oh lel Yap ira eri kapihradadohng lepin takailep Pohnpei. Eri dene takaio ahpw kohdo pwupwidiong weihn uh me adaniki, Takaieu me mihmi ie lel rahn wet. Ara nohnoh ahpw idawehnrahdo sohte tuheng ira ah dene e mwohndieng Alohkapw oh awihra wasao.

Pwutak ko ahp idawehndahdo takaio ira ahpw diar ara nohnoh Alohkapw. Eri dene liho mihmi Alohkapw ah nah pwutak ko pwuredihla Mahnd rehn lih riemen me adaniki Mesilel oh Menosilel. Irail eri koukousoan Mahnd.

Back to Table of Contents

SAHNGORO MWOHN

EH PWOUDIKIHDA LIPWEMARAM

Koasoai pwoatet tepisang Kinakapw. Dene Sahngoro kohdahdohsang pahsed ahpw pwarada Pohntehnmei. E ahpw kohdieng Kinakapw, nan mall ehu me adaniki peilele, oh wetieng nan uhnwel ieu pwe en kommoal ie. Eri ahpw ale tehn oangenpele siluh pwehn kosetipiki.

Ih eri diarada me pwopwoud ehu wie mihmi nan pilen Lehnpwus. Ohlo wie wetiwet ihd ah liho kalikalupwur ah kisinioang.

Eden ohlo Apairen Lehnpwus, ah eden liho Nahnesen. Eri Sangoro pirapahla liho ih kidahng nan ah pwilipeipeio. Eri ira ahpw kohla Ohwa, kohla Mesihsou, kohla Lukop oh kohla Metipw oh Dolapwail. Pil kohla Kepine, Takaiuh, Diadi, Pohnauleng, oh Sapwehrek.

Liho eri liseianehng Sahngoro. Ira eri kohdilahng Wone pwe liho en neitik ie. Eri ni ara kohkohla nan ahlo, oh ira lel nan kisin mallkis me adaniki Dolokole, ah liho mweselida wasao. Nta ahpw pwilipwilweisang reh. Ahri Sohngoro peidek rehn liho ma e seu pahn neitikier. Ah liho sapeng me ei. Eri Sahngoro pwilikihdi ih neitikidieng nan mallo.

Kemisik riemen me liho naitikihdi, Emen adaniki Ilakenpikitik ah emen Ilakensonuhp. Eri pwopwwoudo kohkohlahsang kemisik ko. Ira lel Wone ira ahpw ilakiadahdo mehn Wone ren kodohng rowehdihla mwahmwoko. Irail eri wahda tuhke pwoat me adaniki Isou pwe ren rohki. Eri ih mwahmw oko me mehn Wone kin pwongih.

Eri iet koasoaiepen pilen Lehnpwus me aramas kin nda ni ahr pahn kin sokowei ie nimenseng. Emen pahn kin sokoweite ah e pahn nda:

"Ei keredi en Lehnpwus

Ah ei keradak en Lehnpwus,

Ah lang sihwei, lang sihwei

Ah lang uhdi, lang uhda;

Ah ei langalang en mour Maing

Nahlikendie

Ah ei sarepinkihr mesi

Ah ei sarepinkihr mesa;

        Ah ei tipwen komwurumwur

        Ah ei tipwen kemwetimwet;

        Ah la pahn Ilakenpikitik,

        Ilakensonup.

        Sahpwo me sapwei ah Wone pwe

        Laisiesiet

        Ah la pohn pehn Likaparei

        la siet"

Back to Table of Contents

PEHLENG OH WONE

Dene ohl emen me mwareniki Nahnsahused en Pehleng ahpw kodohng rehn Nahnmwarki en kitti Sapwtakai. Eri Nahnmwarki ahpw kamadipwehda ah Dauk Kitti pil kadarala mwahmw men me adaniki merer. Eri irail ahpw koanoate. Ni e pwonpenehr ah Nahnsahused en Pehleng ahpw pweiekidi.

Eri ahpw e sohte meirila pwe e kin pwurupwure likin ihmwo. Ih oh mehn Pehleng kan ineukipenehr ren kodohn kidiwehdi Nahnmwarki. Kedekede oh kerenieng rahn ah Nahnsahu pil kohieieng likin ihmwo ahpw tuheng nah aramas akan.

       

"Kumwail dehr mwahrewet," Nahnsahu ndahng nah kan, "Isaniki Nahnmwarki eh memeir oh nah aramas akan pil malaulau."

Eri ih ahpw pwurolong nan ihmwo oh ueiredi Nahnmwarki. Lao wasa rahnpeseng irail ahpw kemehla aramas akan. Eri emen aramas ahpw tangala kairehki Nahmadau Pehleng me weio lohdier. Eri Nahmadau ahpw kohla ihr eri pwekadahng Nahumwarkio powe. Oh ihr pil Pwekada mwar koaros. Ihr eri kousoanla Kitti.

Ahri dene emen mwohnsapw kohsang Net, me mwareniki Nahnsoused en Net, oh kohla rehn Soukise Wone. Ih eri kohla oh rohda; rohdalahng Alenieng. Eri Soukise ahpw kihlongohng nan ihmwo. Ira ahpw mwohndi koasoakoasoaipene oh wasa pwong. Dene Nahnsoused en Net kin kepikepinga Soukise ah e sohte kin mwekid.

Kedekede oh lel usuhn rahno eh pwarada ahpw kalelapak rehn Soukise duwen wein Kitti, pwehki dipwin pehpe kan ahr alehier Nahnmwarki.

"Ia duwen pwekki dipwinmen me tohto," Nahnsahu idek, "e sou mwahuen ren pil ale sapahl?"

"I kin lemeleme," Soukise mahsani, "eri I kahng wia lao e nekila ei kaudek ah iahpw pahn kowei song,"

"Iahd e pashn nek omwi kaudek?" Nahn soused en Net kalelapak.

Ira eri inoukepene iahd me irail pahn kapwure Nahnmwarkio. Nahnsoused en Net eri pwurodohng Net. E ahpw kin wadewadek pwungin ara inouo. Eri ahpw lelehr ansouo ih kihpene ienge koaros irail kohla Kitti. Irail lel mwo oh peidi likin Esil oh awiawih ansou me Soukise pahn tapiada mahwinieng sapwe teikan.

Eri dene iengen Nahnsoused en Net kan ahpw kin wie lipilipahned. Irail kin nda me Soukise sohte pahn kohdo. Ahri Nahnsoused en Net nda; "Kumwail dehr repirep pwe Soukise kahng kohdo nihpwong. E pahn ahpw kohdo nin rahn."

Dene Soukise oh ienge koaros sapal kohsang Wone re ahpw lelodohng nan Mahnd. Irail eri nehnepeseng wasao wiahda pwihn riau. Mwohnsapw ehu ah serihso ehu. Eri irail ahpw kowehng sapwtakai oh tapiada mahwin. Dene mahwin lapalap me wiawi rahno.

Eri ohl me tepin kahrehda mahwino, me adaniki Nahnsoused en Pehleng, ahpw kin mwahrewed oh idihdek duwen Mahwino. Eri nah kau me kin sapeng.

"Me inenen kehlail kouwahlap!" Ah e pil kin idek ohl emen me adaniki Masor ma e pwarodohr. Lao lel Masor eh pwarodo ah irail ahpw kairehki Nahnsoused en Pehleng me e samwhodohr. Ih eri wahda nah ketieu ahpw kohieila kilenglahng Masohr. Ih ndalahng

"Ahi Pehleng'," ansouohte ahpw doakoahki nah ketieuo.Ahri ohlo sarek ketieuo ahpw pihrla oh uhsang moropw pwoat. Eri Masor ahpw uh doakoa lel pahn peh pwarala ni kepin tihnpaieo. Ih eri ale kapitedihla pahn koasokoasoko ahpw ndahng nah aramas akan en kaleke alinmom. Ih eri keradahng nan koasokoasoko, aramas koaros ahpw masepwehkada oh tang. Sohte mehmen luhwehdi.

Irail tangidihla ni oaroahr ahpw panpapalahng Pehleng. Ah Nahnsoused en Net oh ienge kan ahpw seieng oh kemepene pali tohtohk irail. Ekeite me pitila. Eri e ahpw seido peidieng Diadi oh rohdahsangie kolahng rehn Soukise Sapwtakai.

Eri irail ahpw pwekada Nahnmwarki kihong pohn Soukise, oh pil mwar koaros pwekipwekida. Irail ahpw kiheng Nahnsoused en Net en mwareniki Sahu en Kitti. Oh irail pil kiheng sapwe Tamwoaroahlong. Eri wein Kitti pwurehngehr mihmi pahn Dipwinmen.

Back to Table of Contents